Intervju v.f. predsednika Vrhovnog kasacionog suda Dragomira Milojevića - objavila agencija "Tanjug"

Vršilac funkcije predsednika Vrhovnog kasacionog suda sudija Dragomir Milojević, koji je shodno toj funkciji i predsednik Visokog saveta sudstva, za proleće najavljuje niz promena u srpskom sudstvu, nakon usvajanja izmena Zakona o sudijama, kao i o mreži sudova. 

 Predlozi tih zakona sada se nalaze na razmatranju pred Venecijanskom komisijom, pa bi posle svih neophodnih procedura, njihovo usvajanje moglo da se očekuje krajem marta ili početkom aprila, rekao je Milojević u intervjuu Tanjugu.

Tek nakon toga VSS će moći da povuče prve konkretne poteze kada su u pitanju izbori za predsednike sudova – jer najpre mora da se zna gde će sve biti sud, zatim reintegracija vraćenih sudija, odnosno raspored ili upućivanje sudija... objasinio je v.d. predsednika VSS i VKS.

On je istakao da se zalaže da se po hitnom postupku donesu kriterijumi i merila za izbor, kao i za vrednovanje rada sudija, jer, kako je naveo, pravila utakmice moraju da se znaju pre nego što ona počne. 

Sudija Milojević, koji je tokom reizbora 2009. godine ostao bez sudijske funkcije, pa je prošle godine, odlukom Ustavnog suda, vraćen u Vrhovni kasacioni sud, smatra da više ne sme da se ponovi biranje ''lojalnih sudija'' koje je, uz neracionalnu mrežu sudova, glavna mana ranijih pravosudnih reformi. 

Reforma pravosuđa je ocenjena negativno i u domaćoj i u evropskoj stručnoj i široj javnosti, jer je ''prethodna vlast, a i neki pre nje iskoristila sve što im je u rukama da obezbedi sebi lojalni sudijski kadar''.

''Ponovila se stara ustavna tehnologija promene sudijskog kadra, prema kojoj se donose Ustav kojim se manje više otvoreno ili prikriveno ustanovljavaju novi sudovi i prema toj novoj mreži sudova biraju se nove sudije od kojih politička vlast, posebno izvršna, traži lojalnost. Takav način izbora govori o tome da nema ni ''n'' od nezavisnosti pravosuđa, odnosno ideala da pravosuđe bude nezavisno u podeli vlasti predviđenoj Ustavom'', ocenio je Milojević. 

Prema njegovim rečima, do sada je izvršna vlast imala prevlast nad sudskom vlašću posebno imajući u vidu način izbora sudija po zakonima koji su doneti 2009. i 2010.

Zatečeno stanje u pravosuđu ocenio je kao ''pogubno'', jer je bio evidentiran pritisak druge dve grane vlasti na sudije koji su posle reizbora bili zastrašeni, mreža sudova neracionalna, sudovi neravnomerno raspoređeni, a troškovi pravosuđa previsoki – u odnosu na raniji period. 

Takođe je i građanima bio otežan pristup pravdi, a posebno je bilo ugroženo pravo na pravično suđenje, rekao je Milojević i podsetio da je nedavno i komesar za proširenje Evropske unije Štefan Filer ocenio da je reforma pravosuđa tek sad na početku.

Zahvalivši kolegama koje su mu, kako je naveo, ukazali poverenje i čast da bude v.d. predsednika VKS, Milojević je podsetio da su mu na taj način nametnuli i veliku ''obavezu'' s obzirom na zatečeno stanje u pravosuđu, kao i zadatak da povrati i ostvari ideal vladavine prava. 

On je istakao da ne može sudstvo da se ''neosnovano okrivljuje za tamnu mrlju neotkrivenih krivičnih dela'', kao što su ubistva novinara, gardista i mnoga druga koja su ostala nerasvetljena.  

''Posao policije i tužilaštva je da pred sud dovedu izvršioce krivičnih dela, a posao suda da sudi. Sud će sigurno presuditi prema raspoloživim dokazima i u skladu sa zakonom svaki predmet koji optužnim aktom dođe pred njega'', poručio je Milojević. 

On je od pre nekoliko dana i na čelu VSS, a za početak je najavio da će se otkloniti ''pravno nemoguća situacija'' u kojoj su još na snazi odluke prvog saziva VSS o neizboru sudija iz 2009. i 2010, iako je Ustavni sud sve te odluke ponišio i naložio da se stave van snage. 

Osvrćući se na zahtev Društva sudija Srbije za smenu svih članova VSS iz reda sudija i izbor novih, Milojević je ukazao da ''ako bi se sada sprovela cela zakonska procedura oko smene članova VSS iz reda sudija, morali bi da se raspišu novi izbori za članove saveta, koji traju četiri do šest meseci... a moje mišljenje da bi tada sve stalo''.

Sudija je naglasio da se već na prvom sastanku VSS založio da se konkursi za predsednike sudova raspišu što pre, jer je od kraja 2009. godine ''cela zemlja u v.d. stanju'', a svi predsednici sudova vršioci dužnosti, sem što je bivši predsednik VKS Nata Mesarović bila izabrana u Skupštini. 

''Smatram da što pre, po hitnom postupku, treba raspisati izbore za predsednike sudova, najpre za VKS, zatim za apelacione sudove, pa više... ali sve to u kratkom roku. V.d. stanje nije dobro ni za izvršnu, ni zakonodavnu, a posebno ne za sudsku vlast, jer je postupak smene lakši i brži nego u redovnom postupku. Takođe, redovna funkcija nosi odgovornost zbog poverenja koje je izabranoj ličnosti ukazano'', istakao je sudija. 

Milojević smatra da je najmanje decenija potrebna da prođe da bi se vratilo poverenje građana u pravosuđe. 

''Tri godine nisam radio kao sudija, pa sam radio neko vreme kao advokat. Prema mom mišljenju, problem u sudovima je loša izvedena reforma koja je dovela do toga da izabrani razmišljaju ''ako nisu neki drugi izabrani, kako ću ja da opstanem'', kazao je Milojević. 

Pored toga, mlade sudije su tek prepuštene sami sebi i nemaju podršku starijih i iskusnijih sudija. Zbog toga je, kako je naveo, osnovni zadatak da se uspostave dobri odnosi unutar sudova i da se pruži stručna pomoć i podrška mladim sudijama, jer ''stare'' sudije znaju svoj posao. 

Milojević je podsetio da je pre nekoliko dana raspisan konkurs za izbor oko 20 sudija.

Na izborima za sudije diploma Pravosudne akademije mora da se vrednuje određenim brojem bodova, rekao v.f. predsednika VKS, ali to, kako je istakao, ne sme biti toliko da drugi koji nisu bili u prilici (iz materijalnih, porodičnih ili drugih razloga) da završe Pravosudnu akademiju ostanu bez šansi za izbor.