Przz 6/2020 2.5.9 organi nadležni za vođenje pokrenutog postupka; 4.3 prekršajni postupak, ostali prekršaji

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Przz 6/2020
02.11.2020. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Katarine Manojlović Andrić, predsednika veća, Gordane Džakula, Biljane Sinanović, Jasmine Vasović i Dragana Aćimovića, članova veća, sa savetnikom Dragicom Vranić, kao zapisničarem, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca Ptz 218/20 od 03.06.2020. godine protiv pravnosnažne presude Prekršajnog suda u Kragujevcu – Odeljenje u Batočini 1 Pr 5477/19 od 10.12.2019. godine i rešenja Prekršajnog apelacionog suda – Odeljenje u Kragujevcu 116 Prž 3171/20 od 18.02.2020. godine, u predmetu prekršaja, u javnoj sednici veća održanoj dana 02.11.2020. godine, doneo je

P R E S U D U

Zahtev se USVAJA, UKIDAJU SE presuda Prekršajnog suda u Kragujevcu – Odeljenje u Batočini 1 Pr 5477/19 od 10.12.2019. godine i rešenje Prekršajnog apelacionog suda – Odeljenje u Kragujevcu 116 Prž 3171/20 od 18.02.2020. godine i predmet vraća Prekršajnog suda u Kragujevcu – Odeljenje u Batočini na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Prekršajnog suda u Kragujevcu – Odeljenje u Batočini 1 Pr 5477/19 od 10.12.2019. godine okrivljeni AA sa stanom u mestu ... ... SO ... oglašen je odgovornim za učinjena četiri prekršaja i to: prvi u periodu od 29.09.2018. do 30.09.2018. godine, iz člana 59. stav 1. tačka 13) u vezi člana 8. stav 6. Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 96/15), za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 20.000,00 dinara i kumulativno 2 kaznena poena; drugi u periodu od 10.11.2018. do 11.11.2018. godine, iz člana 59. stav 4. tačka 8) u vezi člana 8. stav 6. istog zakona, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 dinara i kumulativno 2 kaznena poena; treći u periodu od 10.11.2018. do 11.11.2018. godine, iz člana 59. stav 1. tačka 8) u vezi člana 8. stav 6. istog zakona, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 dinara i četvrti u periodu od 06.11.2018. do 07.11.2018. godine, iz člana 59. stav 1. tačka 8) u vezi člana 8. stav 2. istog zakona, za koji mu je utvrđena novčana kazna u iznosu od 10.000,00 dinara, pa je osuđen na jedinstvenu novčanu kaznu u iznosu od 50.000,00 dinara shodno članu 58. stav 1. tačka 21) Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 96/15) pod pretnjom donošenja posebnog rešenja o načinu izvršenja neplaćene novčane kazne i jedinstvenu kaznu od 4 kaznena poena shodno članu 58. stav 2. u vezi stava 1. tačka 21) Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 96/15), a obavezan je i na snošenje troškova postupka u iznosu od 500,00 dinara, pod pretnjom prinudnog izvršenja.

Postupajući po žalbi branioca okrivljenog, Prekršajni apelacioni sud - Odeljenje u Kragujevcu je rešenjem Prž 3171/20 od 18.02.2020. godine, žalbu odbacio kao neblagovremenu.

Protiv prvostepene prekršajne presude i drugostepenog prekršajnog rešenja Republički javni tužilac je podigao zahtev za zaštitu zakonitosti zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka u smislu člana 264. stav 1. tač. 7) i 14) i stav 2. tač. 3) i 4) u vezi člana 6. stav 2, člana 110, člana 168. stav 2, člana 184. stav 2. tačka 2) Zakona o prekršajima. Ukazuje da sud zbog stvarne nenadležnosti nije mogao da sudi u toj stvari i da je prvostepeni prekršajni sud pogrešno primenio odredbe Zakona o prekršajima koje se odnose na primenu najblažeg propisa za učinioca, kao i da je prvostepena presuda nerazumljiva po pitanju izricanja kaznenih poena. Navodi da je Policijska uprava Kragujevac prvostepenom prekršajnom sudu u Kragujevcu dana 18.06.2019. godine podnela zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv okrivljenog AA sa stanom u mestu ... ... So ... zbog učinjena četiri prekršaja iz člana 59. stav 1. tač. 13), 8), 2) i 12) Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 96/15) i to: u periodu od 29.09.2018. do 30.09.2018. godine; od 10.11.2018. do 11.11.2018. godine; od 10.11.2018. do 11.11.2018. Ističe da su radnje prekršaja koji su okrivljenom stavljeni na teret u vreme činjenja prekršaja bile sankcionisane odredbom člana 59. Zakonom o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 96/15), kojom odredbom je za iste bila propisana novčana kazna u rasponu od 10.000,00 do 30.000,00 dinara ili rad u javnom interesu u trajanju od najmanje 180 do 240 časova i kumulativno 1 kazneni poen. Međutim, u međuvremenu je, dana 08.12.2018. godine, pre nego što je podnet zahtev za pokretanje prekršajnog postupka (18.06.2019. godine), stupio na snagu Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 95/18) kojim je, sada izmenjenom odredbom člana 59, za predmetne prekršaje propisana novčana kazna u fiksnom iznosu od 40.000,00 dinara i izdavanje počiniocu prekršajnog naloga sa izrečenom novčanom kaznom, pri čemu više nije propisano kumulativno izricanje kaznenih poena. Kako je zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv okrivljenog podnet nakon što je stupio na snagu Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 95/18) kao blaži propis za učinioca, prekršajni sud je pokrenuo i vodio prekršajni postupak iako za njegovo vođenje nije bio stvarno nadležan. Pored toga, pobijanom prvostepenom presudom okrivljenom su izrečena i 4 kaznena poena sa pozivom na član 58. stav 2. u vezi stava 1. tačka 21) Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 96/15) a da okrivljeni nije oglašen odgovornim za prekršaj iz te odredbe, što izreku prvostepene prekršajne presude čini nerazumljivom, pri čemu u obrazloženju presude za to nisu dati razlozi. Ukazuje i da drugostepeni prekršajni sud navedene povrede nije razmatrao, jer je žalbu branioca okrivljenog odbacio kao neblagovremenu, pa predlaže da Vrhovni kasacioni sud usvoji zahtev i pobijanu presudu i rešenje ukine a spise vrati prvostepenom sudu na ponovni postupak i odluku.

Vrhovni kasacioni sud je obavestio o sednici veća Republičkog javnog tužioca, koji iako uredno obavešten, nije pristupio.

Postupajući po podnetom zahtevu i ispitujući pobijane presude u smislu odredbe člana 286. Zakona o prekršajima (''Službeni glasnik RS'' 65/13, 13/16 i 98/16), Vrhovni kasacioni sud je našao da je zahtev osnovan.

Odredbom člana 8. stav 2. Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' broj 96/15) propisano je da član posade vozila mora da iskoristi novi dnevni odmor u roku od 24 časa nakon završetka prethodnog dnevnog ili nedeljnog odmora. Prema stavu 6. istog člana, u toku bilo koje dve uzastopne nedelje, član posade vozila mora da koristi najmanje dva puna nedeljna odmora ili jedan puni nedeljni odmor i jedan skraćeni nedeljni odmor.

Odredbom člana članom 59. stav 1. istog zakona propisano je da će se novčanom kaznom u iznosu od 30.000 do 100.000 dinara ili radom u javnom interesu u trajanju od najmanje 240 časova kazniti za prekršaj fizičko lice, između ostalog: čije je dnevno vreme upravljanja vozilom duže od dozvoljenog za više od dva časa, suprotno članu 5. stav 1. ovog zakona (član 6. stav 1. AETR sporazuma) i članu 5. stav 4. ovog zakona (tačka 2); ako ne iskoristi skraćeni dnevni odmor u roku od 24 časa nakon završetka prethodnog dnevnog ili nedeljnog odmora, a deo odmora koji ulazi u navedeni rok od 24 časa je kraći od sedam časova, suprotno članu 8. stav 2. ovog zakona (član 8. stav 2. AETR sporazuma) (tačka 8); ako umesto punog nedeljnog odmora iskoristi odmor kraći od 36 časova, suprotno članu 8. stav 6. ovog zakona (član 8. stav 6. AETR sporazuma) (tačka 12);ako umesto skraćenog nedeljnog odmora iskoristi odmor kraći od 20 časova, suprotno članu 8. stav 6. ovog zakona (član 8. stav 6. AETR sporazuma), odnosno članu 8. stav 10. ovog zakona (tačka 13). Prema stavu 2. istog člana, za prekršaje iz stava 1. ovog člana kumulativno se izriče i jedan kazneni poen, koji se izvršava u skladu sa Zakonom o bezbednosti saobraćaja na putevima.

Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' broj 95/18), koji je stupio na snagu dana 08.12.2018. godine, izmenjen je citirani član 59. tako što je sada za iste prekršaje propisano novčano kažnjavanje u fiksnom iznosu od 40.000 dinara, a bez izricanja kaznenih poena.

Odredbom člana 6. stav 1. Zakona o prekršajima propisano je da se na učinioca prekršaja primenjuje zakon, odnosno propis koji je važio u vreme izvršenja prekršaja. Prema stavu 2. istog člana, ako je posle učinjenog prekršaja jednom ili više puta izmenjen propis, primenjuje se propis koji je najblaži za učinioca.

Prema odredbi člana 168. stav 1. navedenog zakona, prekršajni nalog se izdaje kada je za prekršaj zakonom ili drugim propisom od prekršajnih sankcija predviđena samo novčana kazna u fiksnom iznosu. Prema stavu 2. istog člana, za prekršaj iz stava 1. ovog člana ne može se podneti zahtev za pokretanje prekršajnog postupka.

Odredbom člana 184. stav 2. tačka 2) Zakona o prekršajima je propisano da ne postoje uslovi za pokretanje prekršajnog postupka kada sud nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka.

Članom 264. stav 1. Zakona o prekršajima propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka uvek postoji ako je presudu ili rešenje doneo sud koji zbog stvarne nenadležnosti nije mogao suditi u toj stvari (član 110) (tačka 7) i ako je izreka presude ili rešenja nerazumljiva (tačka 14). Stavom 2. tačka 4) istog člana propisano je da bitna povreda odredaba prekršajnog postupka koja je od uticaja ili je mogla da bude od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude ili rešenja postoji i ako sud u toku prekršajnog postupka ili prilikom donošenja odluke nije primenio ili je pogrešno primenio koju odredbu ovog zakona.

Odredbom člana 248. stav 1. istog zakona je propisano da se prekršajni postupak završava rešenjem o obustavi kad sud utvrdi da sud nije stvarno nadležan za vođenje prekršajnog postupka (tačka 2) i da je nastupila zastarelost za vođenje prekršajnog postupka (tačka 6).

Polazeći od citiranih propisa, Vrhovni kasacioni sud nalazi da se osnovano zahtevom za zaštitu zakonitosti ukazuje da su u prvostepenom prekršajnom postupku učinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 1. tač. 7) i 14) i stav 2. tačka 4) u vezi člana 6. stav 2, člana 110, člana 168. stav 2. i člana 184. stav 2. tačka 2) Zakona o prekršajima.

Iz spisa predmeta proizlazi da je protiv okrivljenog AA sa stanom u mestu ... ... So ... vođen prekršajni postupak zbog sumnje da je učino četiri prekršaja u periodima od 29.09.2018. do 30.09.2018. godine, od 10.11.2018. do 11.11.2018. godine, od 10.11.2018. do 11.11.2018. godine i od 06.11.2018. do 07.11.2018. godine, tako što je postupio suprotno odredbama člana člana 8. stav 2. odnosno 6. Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' broj 96/15) čime je učinio prekršaje iz člana 59. stav 1. tačka 2), 8), 12) i 13) istog zakona. Zahtev za pokretanje prekršajnog postupka protiv okrivljenog podnet je 18.06.2019. godine, a rešenje o pokretanju prekršajnog postupka je doneto 31.07.2019. godine. Međutim, u međuvremenu je, nakon što su prekršaji koji su predmet zahteva za pokretanje prekršajnog postupka izvršeni (od 29.09.2018. do 30.09.2018. godine, od 10.11.2018. do 11.11.2018. godine, od 10.11.2018. do 11.11.2018. godine i od 06.11.2018. do 07.11.2018. godine) a pre nego što je podnet zahtev za pokretanje prekršajnog postupka (18.06.2019.godine) i pre nego što je prekršajni postupak pokrenut (31.07.2019. godine), došlo do promene propisa i to donošenjem Zakona o izmenama i dopunama Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' broj 95/18). Navedenim zakonom, odrebom člana 59, za predmetne prekršaje propisana je novčana kazna u fiksnom iznosu od 40.000,00 dinara a bez izricanja kaznenih poena (umesto ranije propisane novčane kazne u rasponu od 30.000,00 do 100.000,00 dinara ili rada u javnom interesu u trajanju od najmanje 240 časova i kumulativnog izricanja jednog kaznenog poena).

Imajući u vidu izneto, Vrhovni kasacioni sud je našao da se osnovano u zahtevu za zaštitu zakonitosti ukazuje da je posle učinjenog prekršaja došlo do izmene propisa i da je Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' broj 95/18), blaži za učinioca. Ovo stoga što za predmetne prekršaje umesto ranije propisane novčane kazne u rasponu od 30.000,00 do 100.000,00 dinara ili rada u javnom interesu u trajanju od najmanje 240 časova, sa kumulativnim izricanjem kaznenog poena, propisuje novčanu kaznu u fiksnom iznosu od 40.000,00 dinara, dakle izdavanje prekršajnog naloga počiniocu na osnovu odredbe člana 168. stav 1. Zakona o prekršajima, sa mogućnošću plaćanja polovine novčane kazne u slučaju prihvatanja odgovornosti za prekršaj umesto ranije propisanog pokretanja prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

Prema tome, na učinioca se na osnovu člana 6. stav 2. Zakona o prekršajima imao primeniti blaži propis i to Zakon o izmenama i dopunama Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' broj 95/18), a kako navedeni zakon propisuje novčanu kaznu u fiksnom iznosu, dakle izdavanje prekršajnog naloga na osnovu odredbe člana 168. stav 1. Zakona o prekršajima od strane nadležnog organa, to prekršajni sud nije bio stvarno nadležan da sudi u ovoj stvari.

Pored toga, pobijanom prvostepenom presudom okrivljenom su izrečena i 4 kaznena poena sa pozivom na član 58. stav 2. u vezi stava 1. tačka 21) Zakona o radnom vremenu posade vozila u drumskom prevozu i tahografima (''Službeni glasnik RS'' 96/15) a da okrivljeni nije oglašen odgovornim za prekršaj iz te odredbe, što izreku prvostepene prekršajne presude čini nerazumljivom, pri čemu u obrazloženju presude za to nisu dati razlozi.

S obzirom na izneto, prvostepena prekršajna presuda zahvaćena je bitnim povredama odredaba prekršajnog postupka na koje se zahtevom ukazuje a drugostepeni prekršajni sud navedene povrede nije razmatrao jer je žalbu branioca okrivljenog odbacio kao neblagovremenu.

Imajući u vidu sve izloženo, Vrhovni kasacioni sud je našao da je podneti zahtev osnovan, pa je na osnovu člana 287. stav 4. Zakona o prekršajima, odlučio kao u dispozitivu, s tim što je u ponovnom postupku prvostepeni prekršajni sud dužan da postupi po odredbi člana 290. ovog zakona.

PRESUĐENO U VRHOVNOM KASACIONOM SUDU

dana 02.11.2020. godine, Przz 6/2020

Zapisničar,                                                                                                            Predsednik veća – sudija,

Dragica Vranić,s.r.                                                                                            Katarina Manojlović Andrić,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić