Rž1 r 174/2022, Rž1 r 177/2022 1.6.6.2; 1.6.6.4

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rž1k, Rž1kp, Rž1g, Rž1r, Rž1gp, Rž1 u, Rž1up 174/2022
Rž1k, Rž1kp, Rž1g, Rž1r, Rž1gp, Rž1 u, Rž1up 177/2022
14.06.2022. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, sudija Gordana Komnenić, određena Godišnjim rasporedom poslova u smislu odredbe člana 7. stav 2. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku (''Službeni glasnik RS'', br. 40/2015), u postupku zaštite prava na suđenje u razumnom roku predlagača AA iz ..., čiji je punomoćnik Petar Bojović, advokat iz ..., odlučujući o žalbi predlagača izjavljenoj zbog neodlučivanja o njegovom prigovoru radi ubrzavanja postupka u predmetu Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3888/21, bez ispitnog postupka i o žalbi predlagača izjavljenoj protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu R4r 37/22 od 12.05.2022. godine, nakon ispitnog postupka, doneo je 14.06.2022. godine, sledeće

R E Š E NJ E

ODBIJA SE, kao neosnovana, žalba predlagača, izjavljena zbog neodlučivanja o njegovom prigovoru radi ubrzavanja postupka u predmetu Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3888/21.

ODBIJA SE, kao neosnovana, žalba predlagača i POTVRĐUJE rešenje Apelacionog suda u Beogradu R4 r 37/2022 od 12.05.2022. godine.

ODBIJA SE zahtev predlagača za naknadu troškova drugostepenog postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Predlagač je, preko punomoćnika, podneo 24.03.2022. godine, prigovor radi ubrzavanja postupka u predmetu Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3888/21.

Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu R4 r 37/22 od 12.05.2022. godine, odbijen je prigovor predlagača kojim je tražio da se utvrdi da je u postupku u predmetu Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3888/21 (raniji broj Gž 2891/17) povređeno njegovo pravo na suđenje u razumnom roku, da se ukaže postupajućem sudiji na razloge zbog kojih je povređeno pravo predlagača na suđenje u razumnom roku i da se naloži preduzimanje procesnih radnji kojima će se delotvorno ubrzati postupak, a odbijen je i zahtev predlagača za naknadu troškova postupka.

Predlagač je, preko punomoćnika, izjavio žalbu 27.05.2022. godine, zbog neodlučivanja o njegovom prigovoru radi ubrzavanja postupka u predmetu Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3888/21, a takođe je izjavio i blagovremenu žalbu protiv rešenja Apelacionog suda u Beogradu R4r 37/22 od 12.05.2022. godine, zbog pogrešne primene materijalnog prava. Troškove drugostepenog postupka je tražio opredeljeno.

Odlučujući o žalbama predlagača, na osnovu člana 16., 17., 18. i 20. stav 2. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku („Službeni glasnik RS“ br. 40/15), u vezi odredbe člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku (''Službeni glasnik SRS'', br. 25/02...''Službeni glasnik RS'', br. 65/95...55/14) i člana 386. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'', br. 72/11 ... 18/20), na čiju primenu upućuje odredba člana 7. stav 2. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, Vrhovni kasacioni sud je utvrdio da su žalbe predlagača neosnovane.

Iz stanja u predmetu sledi da je o prigovoru radi ubrzavanja postupka koji je predlagač Apelacionom sudu u Beogradu podneo 24.03.2022. godine, taj sud odlučio rešenjem R4 r 37/22 od 12.05.2022. godine, kojim je njegov prigovor odbijen, kao neosnovan, kao i zahtev predlagača za naknadu troškova postupka.

Odredbom člana 14. stav 1. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, propisano je da stranka ima pravo na žalbu ako je njen prigovor odbijen ili ako predsednik suda o njemu ne odluči u roku od 2 meseca od dana prijema prigovora.

U konkretnom slučaju, o prigovoru predlagača odlučeno je u zakonom propisanom roku od dva meseca od dana njegovog prijema, pa je žalba predlagača zbog neodlučivanja o njegovom prigovoru radi ubrzavanja postupka u predmetu Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3888/21, neosnovana.

Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u stavu prvom izreke doneo primenom odredbe člana 17. stav 1. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku.

Pri odlučivanju o prigovoru predlagača radi ubrzavanja postupka u predmetu Apelacionog suda u Beogradu Gž1 3888/21, prvostepeni sud nije učinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačke 1.-3, 5, 7. i 9. Zakona o parničnom postupku, na koje Vrhovni kasacioni sud, kao drugostepeni sud u ovom postupku, pazi po službenoj dužnosti.

Prema razlozima pobijane odluke, Apelacioni sud u Beogradu je sproveo ispitni postupak u kom je, iz izveštaja sudije izvestioca o toku postupka, utvrdio da se radi o predmetu u kome je tužba podneta 09.08.2010. godine od strane 200 tužilaca, protiv tuženog JP ''Elektroprivreda Srbije''. Osnovni sud u Obrenovcu je doneo odluku P1 25/2014, a Apelacioni sud u Beogradu odluku Gž1 288/14, nakon čega je predmet vraćen prvostepenom sudu. Prvostepeni sud je Apelacionom sudu u Beogradu predmet ponovo dostavio 12.07.2017. godine, a 14.07.2017. godine, taj sud je doneo rešenje o dopuni postupka i predmet 14.10.2017. godine vratio Osnovnom sudu u Obrenovcu. Osnovni sud u Obrenovcu je 19.11.2019. godine predmet vratio Apelacionom sudu u Beogradu, a taj sud je predmet ponovo vratio Osnovnom sudu u Obrenovcu 22.01.2020.godine, na uređenje u skladu sa članom 228. Sudskog poslovnika.

Predmet je vraćen Apelacionom sudu u Beogradu nakon dopune postupka 05.02.2020. godine, a 10.09.2020. godine, rešenjem o dopuni postupka, predmet je ponovo poslat Osnovnom sudu u Obrenovcu, koji ga je Apelacionom sudu u Beogradu ponovo vratio 30.09.2021. godine. U sednici veća održanoj 07.10.2021. godine, odlučeno je da se zakaže glavna rasprava, pa je prvo ročište bilo zakazano za 16.12.2021. godine, koje nije održano, a naredno je zakazano za 25.02.2022. godine. Odluka je već jednom bila ukinuta, a predmet je ''stradao'' u poplavi 2014.godine, pa je imajući u vidu navode žalbe, prvo potrebno utvrditi ko su tužioci i njihovi punomoćnici (kojih ima preko 200), kao i kako glase njihovi tužbeni zahtevi. Rešenjem Apelacionog suda u Beogradu R4 r 87/21 od 04.10.2021. godine, usvojen je prigovor predlagača BB iz ... i utvrđena povreda prava na suđenje u razumnom roku, pa je naloženo postupajućem sudiji preduzimanje procesnih radnji kojima se delotvorno ubrzava postupak.

Na osnovu izveštaja sudije izvestioca, Apelacioni sud u Beogradu je prigovor predlagača radi ubrzavanja postupka u tom predmetu odbio, nalazeći da je drugostepeni sud preduzimao mere prema standardu očekivanog ponašanja u postupku u kom se, ceneći sve okolnosti i poštujući pravila o suđenju u razumnom roku. Ocenio je kao tačnu tvrdnju predlagača na okolnost dužine trajanja postupka, što je samo po sebi dovoljno za zaključak o postojanju povrede prava predlagača na suđenje u razumnom roku. Međutim, po mišljenju prvostepenog suda, ta povreda je već sankcionisana rešenjem Apelacionog suda u Beogradu R4 r 51/21 od 04.10.2021. godine, a nakon donošenja tog rešenja, Apelacioni sud u Beogradu poštuje pravila o suđenju o razumnom roku, pa nisu ispunjeni uslovi da se ponovo usvoji prigovor predlagača.

Ocenjujući navode žalbe, Vrhovni kasacioni sud nalazi da je prvostepeni sud potpuno i pravilno utvrdio činjenice koje su od značaja za odluku u ovom predmetu, kao i da je na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primenio materijalno pravo, odbijajući prigovor predlagača iz razloga koje, u svemu, prihvata i ovaj sud.

Odredbom člana 32. stav 1. Ustava Republike Srbije (''Službeni glasnik RS'', br. 98/2006), propisano je da svako ima pravo da mu nezavisan, nepristrasan i zakonom već ustanovljeni sud, pravično i u razumnom roku javno raspravi i odluči o njegovim pravima i obavezama, osnovanosti sumnje koja je bila razlog za pokretanje postupka, kao i o optužbama protiv njega.

Zakon o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'', br. 72/11 ... 18/20), u odredbi člana 10. stav 1., propisuje da stranka ima pravo da sud odluči o njenim zahtevima i predlozima u razumnom roku.

Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda (''Službeni list SCG''-međunarodni ugovori, br. 9/2003, 5/2005, 7/2005... (''Službeni glasnik RS''- međunarodni ugovori, br. 12/2010, 10/2015), u odredbi člana 6. stav 1.propisuje da svako tokom odlučivanja o njegovim građanskim pravima ili obavezama ili o krivičnoj optužbi protiv njega, ima pravo na pravičnu javnu raspravu, u razumnom roku, pred nezavisnim i nepristrasnim sudom obrazovanim na osnovu zakona.

Odredbom člana 4. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, propisano je da pri odlučivanju o pravnim sredstvima kojima se štiti pravo na suđenje u razumnom roku, uvažavaju se sve okolnosti predmetnog slučaja, pre svega složenost činjeničnih i pravnih pitanja, celokupno trajanje postupka i postupanje suda, javnog tužilaštva ili drugog državnog organa, priroda ili vrsta predmeta suđenja ili istrage, način predmeta suđenja ili istrage po stranku, ponašanje stranaka tokom postupka, posebno poštovanje procesnih prava i obaveza, poštovanje redosleda rešavanja predmeta i zakonski razlozi za zakazivanje ročišta i glavnog pretresa i izradu odluke.

Razumna dužina trajanja sudskog postupka predstavlja optimalno potrebno vreme da se odluči o pravu stranke koje je sporno, da bi se otklonila neizvesnost, a stranka dobila saznanje da li joj sporno pravo pripada ili ne, čime se obezbeđuje i pravna sigurnost stranaka. Optimalno potrebno vreme za okončanje postupka je relativna kategorija, koja se procenjuje u svakom konkretnom slučaju na osnovu okolnosti koje se tiču složenosti činjeničnih i pravnih pitanja u sudskom postupku, ponašanja podnosioca zahteva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, postupanje suda, prirode zahteva odnosno značaja predmeta spora za podnosioca zahteva.

U konkretnom slučaju, radi se o postupku u parnici iz radnog odnosa koji za predmet ima naknadu materijalne štete tužiocu na ime uvećane zarade za smenski rad. Prilikom određivanja rokova i ročišta u postupku u parnicama iz radnih odnosa sud je dužan da posebno vodi računa o potrebi hitnog rešavanja radnih sporova na osnovu odredbe člana 438. Zakona o parničnom postupku. Postupak u parnici u kojoj je na tužilačkoj strani više od 200 tužilaca je složen zbog same činjenice velikog broja stranaka, pri čemu se takođe mora imati u vidu da je predmet fizički oštećen u poplavi 2014. godine, što je znatno otežalo rad Apelacionog suda u Beogradu, jer mora iznova da započne postupak, tako što, pre svega, treba da utvrdi ko su tužioci i njihovi punomoćnici, kao i kako glase njihovi tužbeni zahtevi.

Neosnovano se žalbom predlagača ukazuje da Apelacioni sud u Beogradu u proteklom periodu nije imao nikakvih aktivnosti u ovom predmetu, jer iz izveštaja sudije izvestioca proizlazi suprotan zaključak, da je taj sud postupao u tom predmetu pokušavajući, kroz dopunu postupka pred prvostepenim sudom, da obezbedi procesne uslove za odlučivanje o žalbi na presudu, da bi, na kraju, i zakazao raspravu radi odlučivanja o toj žalbi. Upravo iz ovih razloga, postupanje Apelacionog suda u Beogradu se, za sada, ne može oceniti kao neažurno ili van razumnog roka. Pri svemu tome, ocenjujući trajanje postupka u celini, mora se imati u vidu i činjenica da je prvostepeni sud, u relativno kratkom roku, odlučio o zahtevima tužilaca u ovoj parnici, kao i da je dužnost i stranaka u postupku, posebno u napred izloženoj procesnoj situaciji, da svojim postupanjem otklone smetnje koje onemogućavaju sud da postupa u razumnom roku.

Iz iznetih razloga, primenom člana 17. stav 1. i člana 18. Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Troškovi žalbenog postupka predlagaču nisu priznati, primenom člana 153. stav 1. i 154. Zakona o parničnom postupku, u vezi člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, jer u ovom postupku nije uspeo.

Iz tog razloga, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu trećem izreke.

Sudija
Gordana Komnenić,s.r.

Pouka o pravnom leku
Protiv ovog rešenja nije dozvoljena
žalba u smislu člana 21. Zakona o zaštiti
prava na suđenje u razumnom roku.

Za tačnost otpravka
Upravitelj pisarnice
Marina Antonić