Rev 1173/2015 naknada za otkup eksproprisanog zemljišta

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 1173/2015
04.02.2016. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Ljubice Milutinović, predsednika veća, Biljane Dragojević i Marine Govedarica, članova veća, u vanparničnom predmetu predlagača S.J.Ž. iz K., K.Ž. iz N.S., čiji je zajednički punomoćnik N.D.R., advokat iz B., M.S. iz B., D.S. iz B., V.S. iz B., M.G.1 iz B., M.G.2 iz B., M.K. iz B., čiji je zajednički punomoćnik O.J.Š., advokat iz B., J.V. iz B., J.G. iz B., Z.K. iz Z., čiji je zajednički punomoćnik R.U., advokat iz B., U.G. iz B. i Z.G. iz B., čiji je zajednički punomoćnik B.N., advokat iz B., protiv protivnika predlagača Opštine Voždovac, koju zastupa Javno pravobranilaštvo Opštine Voždovac iz Beograda i krajnjeg korisnika Grada Beograda, koga zastupa javni pravobranilac Grada Beograda, radi određivanja naknade za eksproprisano zemljište odlučujući o reviziji krajnjeg korisnika Grada Beograda, izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 5257/12 od 27.06.2013. godine, u sednici održanoj 04.02.2016. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBIJA SE kao neosnovana revizija krajnjeg korisnika Grada Beograda izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 5257/12 od 27.06.2013. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Petog opštinskog suda u Beogradu R 27/08 od 29.10.2009. godine, stavom prvim izreke, utvrđena je naknada za eksproprisano zemljište bliže opisano u tom delu izreke ranijeg zemljišno-knjižnog vlasnika sada pok. Gavrilović Cvete i obavezan krajnji korisnik Grad Beograd da predlagačima kao pravnim sledbenicima isplati u određenim idealnim delovima iznose bliže opisane u tom delu izreke. Stavom drugim izreke, obavezan je krajnji korisnik da predlagačima naknadi troškove parničnog postupka.

Rešenjem Višeg suda u Beogradu Gž 5257/12 od 27.06.2013. godine, odbijene su kao neosnovane žalbe protivnika predlagača i krajnjeg korisnika i potvrđeno prvostepeno rešenje.

Protiv pravnosnažnog rešenja krajnji korisnik Grad Beograd je izjavio reviziju zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava.

Ispitujući pravilnost pobijanog rešenja u smislu člana 399. ZPP (''Službeni glasnik RS'' 125/04, 111/09), koji se primenjuje na osnovu člana 506. stav 1. ZPP (''Službeni glasnik RS'' 72/11), Vrhovni kasacioni sud je našao da revizija nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 361. stav 2. tačka 9. ZPP na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, predlagači su pravni sledbenici sada pok. C.G. kojoj je rešenjem NO Grada Beograda od 28.07.1954. godine eksproprisana nepokretnost bliže opisana u nižestepenim odlukama. Potom je rešenjem Komisije za nacionalizaciju pri izvršnom veću NS NR Srbije od 20.07.1962. godine izmenjeno rešenje Komisije za nacionalizaciju od 06.06.1961. godine pa je istim rešenjem utvrđeno da na dan 26.12.1958. godine kao dana stupanja na snagu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta ne bi bile nacionalizovane kao porodične, da nisu bile ranije eksproprisane stambene zgrade u ulici ... bliže navedene u ovom rešenju vlasništvo pravnog prethodnika predlagača. Rešenjem nadležnog organa Opštine Voždovac od 18.04.1968. godine i rešenjem Petog opštinskog suda u Beogradu od 19.07.1973. godine određena je naknada pravnom prethodniku predlagača C.G. kao ranijoj sopstvenici nacionalizovanih nepokretnosti u ... broj ..., ..., ... i ... zajedno sa zemljištem koje služi za redovnu upotrebu zgrada i koje zgrade pokrivaju, pa je naloženo korisniku nacionalizacije Opštini Voždovac u Beogradu da tu naknadu isplati u iznosima navedenim u tim odlukama. Dalje je utvrđeno da je površina zgrada koje su se nalazile na kat. parceli ... KO B. 3 a koje su nacionalizovane iznosila 953m², površina zemljišta koja je služila za redovnu upotrebu tih zgrada iznosila je 531m², ukupno 1484m² tako da razlika između površine zemljišta odnosno katastarske parcele koja je eksproprisana i površine zgrada koje su nacionalizovane a koje su se nalazile na navedenoj parceli i površina zemljišta koje je služilo za redovnu upotrebu tih nacionalizovanih zgrada iznosi 9026kvm. Organ nadležan za procenu vrednosti zemljišta je procenio da ukupna naknada za eksproprisano zemljište iznosi 333.962.000,00 dinara.

Kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja, pravilno su nižestepeni sudovi primenili materijalno pravo kada su obavezali krajnjeg korisnika da predlagačima isplati dosuđene iznose na ime naknade.

Prema članu 41. stav 2. Zakona o eksproprijaciji visina naknade u novcu za eksproprisane nepokretnosti određuju se po tržišnoj ceni prema okolnostima u momentu zaključenja sporazuma o visini naknade, a ako sporazum nije postignut prema okolnostima u momentu donošenja prvostepene odluke o naknadi. Prema članu 42. st. 1. i 2. istog zakona naknada za eksproprisano poljoprivredno zemljište i građevinsko zemljište određuje se u novcu prema tržišnoj ceni takvog zemljišta ako zakonom nije drukčije propisano. Procenu tržišne cene vrši organ nadležan za utvrđivanje poreza na prenos apsolutnih prava na nepokretnostima.

Imajući u vidu da je u konkretnom slučaju veštačenjem bez primedaba utvrđena površina eksproprisanog građevinskog zemljišta na 9.026kvm, te da naknada za 1kvm iznosi 37.000,00 dinara, to su nižestepeni sudovi pravilno obavezali krajnjeg korisnika da predlagačima kao pravnim sledbenicima pok. G.C. kao ranijeg zemljišno-knjižnog vlasnika na ime naknade za eksproprisano zemljište isplati iznose bliže navedene u izreci prvostepenog rešenja.

Suprotno revizijskim navodima, pravilno su nižestepeni sudovi utvrdili tačnu površinu zemljišta u odnosu na koju je krajnji korisnik obavezan da plati naknadu i obavezali krajnjeg korisnika na plaćanje naknade, kao pasivno legitimisanog. Osim toga, ovi navodi su već bili predmet pravilne ocene drugostepenog suda zbog čega je izostavljeno detaljnije obrazlaganje odluke i odlučeno na osnovu člana 405. stav 2. ZPP.

Predsednik veća sudija

Ljubica Milutinović,s.r.