Rev 2416/2022 3.1.4.7; osporavanje materinstva i očinstva

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 2416/2022
01.06.2022. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija Zvezdane Lutovac, predsednika veća, Dragane Marinković i Ivane Rađenović, članova veća, u parnici tužilje maloletne AA iz ..., čiji je zakonski zastupnik majka BB iz ..., koju zastupa punomoćnik Nikola Jasika advokat iz ..., protiv tuženih VV iz ... i maloletnog GG iz ..., čiji je zakonski zastupnik majka VV iz ..., koju zastupa punomoćnik Nataša Stojanović advokat iz ..., radi osporavanja očinstva, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž2 12/2020 od 20.01.2020. godine, u sednici održanoj 01.06.2022. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužilje, izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Novom Sadu Gž2 12/2020 od 20.01.2020. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Sremskoj Mitrovici P2 34/2018 od 28.10.2019. godine, stavom prvim izreke odbijen je tužbeni zahtev tužilje da se utvrdi da DD iz ... nije biološki otac maloletnog GG, rođenog ...2017. godine u ..., te da se naloži matičaru Opštine Sremska Mitrovica da u MK rođenih za matično područje Sremska Mitrovica, pod tekućim brojem .. za godinu 2017, sprovede ovu činjenicu, kao i da se obavežu tuženi da solidarno maloletnoj tužilji naknade troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od izvršnosti. Stavom drugim izreke, tužilja je obavezana da tuženima naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 81.000,00 dinara.

Presudom Apelacionog suda u Novom Sadu Gž2 12/2020 od 20.01.2020. godine, stavom prvim izreke, odbijena je žalba tužilje i prvostepena presuda potvrđena. Stavom drugim izreke, odbijen je zahtev tužilje za naknadu troškova drugostepenog postupka.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je izjavila reviziju iz svih zakonskih razloga, sa pozivom na odredbu člana 404. ZPP. Vrhovni kasacioni sud je ocenio da je revizija tužilje dozvoljena na osnovu člana 403. stav 2. tačka 1. ZPP u vezi člana 208. Porodičnog zakona, ispitao je pobijanu presudu na osnovu člana 408. ZPP i utvrdio da revizija nije osnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP, na koju revizijski sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, tuženi mal. GG rođen je ...2017. godine u ... od majke VV i oca DD. Rođenje deteta je upisano u MK rođenih za matično područje Sremska Mitrovica, pod tekućim brojem .. za godinu 2017. DD upisan je kao otac deteta, budući da je u vreme rođenja deteta bio u braku sa majkom deteta VV, koji je zaključen ...2017. godine u ... . Presudom Osnovnog suda u Staroj Pazovi, Sudska jedinica u Inđiji P2 441/2018 od 12.03.2019. godine, koja je postala pravnosnažna 11.04.2019. godine, taj brak je poništen. U predmetu određivanja ličnog imena detetu (kome roditelji nisu u zakonskom roku odredili ime), pred Centrom za socijalni rad Ruma, sačinjen je zapisnik 20.12.2017. godine u kome je konstatovano da je VV dana ...2017. godine dala izjavu kojom je odredila ime detetu – GG i kao oca deteta označila ĐĐ (sa kojim je prethodno bila u braku), te da je isti saglasan da se upiše kao otac, ali da je prilikom davanja izjave zaboravila da kaže da je ...2017. godine zaključila brak sa DD iz ..., a da se porodila ...2017. godine. Odredila je da dete nosi prezime VV, po njenom prezimenu, a nakon toga 12.03.2018. godine u Centru za socijalni rad u Inđiji, DD, je dao izjavu da je u braku sa VV, koja je ...2017. godine rodila muško dete, treće po redu, kome nije upisan otac niti je određeno lično ime, te da je majka detetu dala ime GG, a prezime VV i da je on saglasan sa imenom i prezimenom jer i starija deca nose isto prezime. Na osnovu datih izjava rešenjem Centra za socijalni rad Ruma od 15.03.2018. godine, muškom maloletnom detetu rođenom ...2017. godine u Sremskoj Mitrovici od majke VV i oca DD, određeno je lično ime GG, a prezime VV, te je konstatovano da su sa tim saglasni roditelji. DD je preminuo ...2018. godine u ... i rešenjem Javnog beležnika od 20.05.2019. godine, određen je prekid postupka za raspravljanje njegove zaostavštine do pravnosnažnog okončanja postupka u ovoj parnici. Tužilja, mal. AA rođena je ...2008. godine u ... od majke BB i oca DD.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su odbili tužbeni zahtev, nalazeći da je očinstvo sada pok. DD upisano u MK rođenih za maloletno dete GG, na osnovu zakonske pretpostavke da se ocem deteta koje je rođeno u braku smatra muž majke deteta, pa kako očinstvo muškarca koji je upisan u MK rođenih kao otac deteta, u smislu člana 56. stav 1. i 2. Porodičnog zakona, mogu osporavati dete, majka, muž majke i muškarac koji tvrdi da je otac deteta, ako istom tužbom traži i utvrđivanje svog očinstva, to tužilja kao zakonski naslednik muškarca koji je upisan u MK rođenih kao otac deteta, nije aktivno legitimisana u ovoj parnici budući da naslednici u smislu člana 254. stav 1. istog zakona, mogu samo nastaviti već započeti postupak radi osporavanja očinstva. Pored toga ovde nije reč o tužbi za poništaj izjave o priznanju očinstva iz člana 253. PZ budući da izjava koju je sada pok. DD dao u Centru za socijalni rad, po svojoj sadržini ne predstavlja izjavu o priznanju očinstva, već saglasnost da se maloletnom detetu odredi lično ime i prezime.

Prema članu 45. stav 1. i 4. Porodičnog zakona ocem deteta koje je rođeno u braku smatra se muž majke deteta. Ocem deteta koje je rođeno van braka smatra se muškarac čije je očinstvo utvrđeno priznanjem, odnosno čije je očinstvo utvrđeno pravnosnažnom sudskom presudom. Očinstvo muškarca koji je upisan u MK rođenih kao otac deteta – može biti osporeno, a pravo na osporavanje očinstva imaju: dete, majka, muž majke i muškarac koji tvrdi da je otac deteta, ako istom tužbom traži i utvrđivanje svog očinstva (član 56. stav 1. i 2. navedenog zakona). Pravo na tužbu u sporu o materinstvu i očinstvu ne prelazi na naslednike, već naslednici tužioca mogu nastaviti već započeti postupak radi utvrđivanja da je postojao osnov za utvrđivanje ili osporavanje očinstva, odnosno radi poništaja priznanja očinstva (član 254. stav 1. i 2. navedenog zakona).

Saglasno navedenim odredbama materijalnog prava i utvrđenom činjeničnom stanju, pravilno je stanovište nižestepenih sudova da tužilja kao zakonski naslednik muškarca koji je upisan u MK rođenih kao otac tuženog mal. GG, na osnovu člana 45. stav 1. Porodičnog zakona, nema pravo na tužbu radi osporavanja očinstva tog lica, koje nije za života podnelo tužbu za osporavanje očinstva.

Neosnovani su navodi revizije o pogrešnoj primeni materijalnog prava i ukazivanje da tužilja ima pravo i pravni interes na podnošenje tužbe na osnovu člana 253. Porodičnog zakona, budući da je brak VV i DD poništen pravnosnažnom presudom, te da je prisutna nasledna konkurencija između tužilje i maloletnog GG. Navedena odredba zakona odnosi se na tužbu radi poništenja priznanja očinstva, što ovde nije slučaj, jer je očinstvo sada pok. DD, upisano u MK rođenih za mal. GG na osnovu zakonske pretpostavke da se ocem deteta koje je rođeno u braku smatra muž majke deteta (član 45. stav 1. i 4.). Činjenica da je presudom Osnovnog suda Stara Pazova, Sudska jedinica Inđija P2 441/2018 od 12.03.2019. godine, koja je postala pravnosnažna 11.04.2019. godine, poništen brak zaključen između DD i VV, nema pravnog dejstva na tako upisano očinstvo jer po članu 30. navedenog zakona, brak prestaje poništenjem i razvodom na dan pravnosnažnosti presude o poništenju, odnosno razvodu. To znači da presuda kojom se poništava brak, proizvodi ista pravna dejstva kao i presuda kojom se brak razvodi, te ništavi i rušljivi brakovi prozvode pravne posledice punovažnih brakova sve do njihovog poništenja (pravnosnažnosti presude o poništaju braka).

Bez uticaja su navodi revizije kojima se ukazuje na član 3. Konvencije o pravima deteta i član 64. Ustava RS i interes tuženog mal. GG da se utvrdi da je njegov biološki otac ĐĐ, jer predmet tužbenog zahteva nije utvrđivanja očinstva već suprotno, osporavanje očinstva, pri čemu dete može podneti tužbu radi utvrđivanja, odnosno osporavanja očinstva bez obzira na rok.

Na osnovu člana 414. stav 1. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Zvezdana Lutovac,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić