Rev 3007/2018 porodično pravo; vršenje roditeljskog prava

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 3007/2018
09.05.2018. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Predraga Trifunovića, predsednika veća, Zvezdane Lutovac i Jelene Borovac, članova veća, u parnici tužioca protivtuženog AA iz ..., koga zastupa punomoćnik Miroslav Marković, advokat iz ..., protiv tužene-protivtužilje BB iz ..., koju zastupa punomoćnik Nemanja Milošević, advokat iz ..., radi poveravanja maloletne dece, odlučujući o reviziji tužene-protivtužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2-598/17 od 21.12.2017. godine, u sednici veća održanoj dana 09.05.2018. godine, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovana revizija tužene-protivtužilje, izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž2-598/17 od 21.12.2017. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Paraćinu P2 br.62/17 od 11.09.2017. godine, stavom prvim izreke usvojen je tužbeni zahtev tužioca - protivtuženog, i maloletna deca stranaka VV rođena ... godine u ... i maloletna GG rođena ... godine u ... poverene su na samostalno vršenje roditeljskog prava ocu, ovde tužiocu-protivtuženom, dok tužena-protivtužilja kao roditelj koji ne vrši roditeljsko pravo ima pravo i dužnost da maloletnu decu izdržava, da sa njima održava lične odnose i da o pitanjima koja bitno utiču na život dece odlučuje zajednički i sporazumno sa roditeljem koji vrši roditeljsko pravo, a kao pitanja koja bitno utiču na život deteta smatraju se naročito obrazovanje dece, preduzimanje većih medicinskih zahvata nad detetom, promena prebivališta deteta i raspolaganje imovinom deteta velike vrednosti. Stavom drugim izreke određeno je da će mesto prebivališta i stanovanja maloletne dece parničnih stranaka biti mesto prebivališta i stanovanja tužioca – protivtuženog. Stavom trećim određen je način ostvarivanja ličnog kontakta između tužene- protivtužilje i maloletne dece parničnih stranaka na način i pod uslovima bliže navedenim u ovom stavu izreke. Stavom četvrtim izreke tužena- protivtužilja je obavezana da doprinosi izdržavanju maloletne dece u mesečnom iznosu od po 12.500,00 dinara, ukupno 25.000,00 dinara svakog 01-og do 05-og u mesecu za tekući mesec počev od 11.09.2017. godine pa ubuduće dok za to postoje zakonski uslovi ili dok ova presuda ne bude izmenjena ili ukinuta uplatom na tekući račun tužioca – protivtuženog. Stavom petim odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtev tužioca – protivtuženog da tužena-protivtužilja doprinosi izdržavanju maloletne dece u mesesčnim iznosima od po 20.000,00 dinara počev od 02.05.2015. pa do 10.09.2017. godine i za iznos od po 7.500,00 dinara svakog 01- og do 05-og u mesecu za tekući mesec, da zaostale a neisplaćene rate isplati odjednom uplatom na tekući račun tužioca – protivtuženog. Stavom šestim izreke odbijen je kao neosnovan protivtužbeni zahtev tužene-protivtužilje da se maloletna deca stranaka povere tuženoj-protivtužilji na samostalno vršenje roditeljskog prava i da otac maloletne dece tužilac – protivtuženi doprinosi njihovom izdržavanju u mesečnim iznosima od po 15.000,00 dinara svakog 01-og do 05-og u mesecu za tekući mesec uplatom na tekući račun tužene- protivtužilje, kao i da održava kontakt sa maloletnom decom svakog drugog vikenda počev od subote u 20 časova do nedelje u 20 časova, za vreme letnjeg godišnjeg odmora 4 dana neprekidno. Stavom sedmim odlučeno je da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

Apelacioni sud u Kragujevcu je presudom Gž2-598/17 od 21.12.2017. godine odbio žalbu tužene-protivtužilje kao neosnovanu i presudu Osnovnog suda u Paraćinu P2 br.62/17 od 11.09.2017. godine potvrdio u stavu drugom i šestom izreke.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je izjavila blagovremenu reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešne primene materijalnog prava i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu odluku primenom člana 408. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br.72/11, 55/14), pa je našao da je revizija neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. ZPP na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti, a u postupku pred drugostepenim sudom nije došlo do propusta u primeni ili pogrešnoj primeni koje od odredaba ovog zakona, zbog čega nema povrede iz člana 374. stav 1. ZPP na koju se revizijom neosnovano ukazuje.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju tužilac AA i tužena BB su zasnovali vanbračnu zajednicu avgusta 2009. godine iz koje su rođena njihova maloletna deca i to mal. VV ... godine i mal. GG rođena ... godine. Do prestanka vanbračne zajednice došlo je sredinom aprila 2013. godine kada se tužilac iselio iz stana tužene u ... . Nakon toga dolazi u stan tužene kako bi decu vodio i vraćao iz obdaništa i noću kada deca spavaju ali ne svakodnevno. Tužilac se tako ponašao sve do 03.03.2014. godine kada je tužena otišla da živi i radi u .... Prethodno je tog dana na autobuskoj stanici dala ključ od svog stana tužiocu, od kada je počeo ponovo da živi i u stanu tužene sa maloletnom decom sve dok se iz istog nije iselio i prešao da živi u stan svoje tetke u kome sada živi. Tužena je prilikom dolaska iz ... u ... za vreme vikenda bila sa decom u stanu i starala se o njima od petka uveče pa do nedelje popodne ili ponedeljka ujutru kada bi odlazila da radi u ..., kao i u vreme korišćenja godišnjeg odmora i praznika koje je provodila u ... ili ... sa decom. Nalazom veštaka Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodina, -Odeljenje za dečiju psihologiju i sociologiju, pedagošku i preventivnu delatnost, utvrđene su činjenice da su oba roditelja posmatrana pojedinačno, kako samostalno tako i u situacijama sa decom, podobna za vršenje roditeljskog prava. Ustanovljene su razlike roditelja u smislu roditeljske podobnosti koje se prvenstveno odnose na evidentirane vaspitne stilove, emocionalnu toplinu kao katalizatora daljeg psihičkog razvoja dece i shvatanje značaja vaspitno edukativnog konteksta za dalji razvoj maloletne dece.

U odnosu na procenu psihičkog statusa maloletne VV i GG i njihovu vezanost za roditelje, prema mišljenju veštaka instituta oba deteta su aktuelnog urednog, intelektualnog i emocionalnog razvoja, vezana su za oba roditelja i ustanovljena je veća privrženost ocu AA. Veštaci su mišljenja da maloletnu decu treba poveriti ocu na samostalno vršenje roditeljskog prava, iz razloga što bi poveravanje dece, sada majci dovelo do emocionalne poremećenosti imajući u vidu uzrast dece, odnos roditelja sa decom, dosadašnju negu i brigu oca o deci i da bi premeštanje dece u novu sredinu dovelo do poremećaja u životima, navikama, druženju dece, dosadašnjem životu koji je proistekao iz situacije razvoda i samog sudskog procesa i u dovoljnoj meri kompromitovao emocionalnu stabilnost maloletne dece, da bi svaki sledeći stres pa i nova sredina eventualno rezultirala javljanje psihopatoloških tegoba kod dece. U najboljem interesu dece je podrška primarne porodice tužioca i njihovo ponašnje, briga koju nudi otac deci, a koja se i do sada pokazala adekvatnom. Prema mišljenju veštaka imajući u vidu najbolji interes maloletne dece, uz poseban osvrt na karakteristike ličnosti, zainteresovanost majke za preuzimanje uloge samostalnog nosioca roditeljskog prava, kao i da maloletna deca treba da ostvaruju što intenzivniji kontakt sa majkom, predložili su dva – tri vikenda za redom od petka do nedelje da provode kod majke, a da prvi petak nakon trećeg vikenda u periodu od 14 do 20 časova provode sa majkom u ... kao i da letnje, zimske raspuste i državne praznike provode naizmenično sa oba roditelja podjednako. Veštaci su imali u vidu činjenicu, da je u momentu kada je tužena otišla od dece u ..., maloletna VV rođena ... godine, imala ... godine i ... meseca a maloletna GG rođena ... godine, bila je stara ... godine. Maloletna VV ima nepunih ... godina, i učenik je ... razreda OŠ „DD“ u ..., a maloletna GG sada ima ... godina i ... meseci i u školskoj ... godini upisana je u predškolsku ustanovu „ĐĐ“. Tužilac je vlasnik kafea „EE“, majka je zaposlena kao ekonomista u banci, ostvaruje mesečnu zaradu od oko 80.000,00 dinara, i nema obavezu da izdržava druga lica.

Polazeći od ovako utvrđenog činjeničnog stanja nižestepeni sudovi su zaključili da je u najboljem interesu maloletne dece, da se o njima stara otac, odnosno da on vrši samostalno roditeljsko pravo.

Članom 3. stav 1. Konvencije o pravima deteta (Službeni list SRJ br. 15/90) propisano je da u svim aktivnostima koje se tiču dece bez obzira da li ih preduzimaju javne ili privatne institucije socijalnog staranja, sudovi, administrativni organi ili zakonodavna tela, od prvenstvenog su značaja najbolji interesi deteta.

Stavom drugim istog člana predviđeno je da će se detetu obezbediti takva zaštita i briga koja je neophodna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i obaveze njegovih roditelja i drugih lica koja su za dete odgovorna.

Polazeći od načela iz člana 6. stav 1. Porodičnog zakona da je svako dužan da se rukovodi najboljim interesima deteta u svim aktivnostima koje se tiču deteta, isti zakon u članu 61. utvrđujući prava deteta, propisuje da dete ima pravo da održava lične odnose sa roditeljem sa kojim ne živi a ta se praksa može ograničiti samo sudskom odlukom. Definišući smisao roditeljskog prava zakon u članu 67. propisuje da je roditeljsko pravo izvedeno iz dužnosti roditelja i da postoji samo u meri u kojoj je potrebno za zaštitu ličnosti prava i interesa deteta. U skladu sa navedenim treba tumačiti i odredbu zakona iz člana 68. o pravu roditelja da se stara o detetu, u smislu njegovog učešća u čuvanju, podizanju i vaspitanju deteta i slično.

Naime, roditeljsko pravo je lično pravo i vrši se isključivo u najboljem interesu deteta. Sadržina roditeljskog prava obuhvata staranje o detetu, čuvanje i podizanje, vaspitanje i obrazovanje, njegovo zastupanje i izdržavanje, kao i upravljanje i raspolaganje imovinom deteta. Sva ova prava i dužnosti ima roditelj kome je dete povereno, što znači da se drugi roditelj koji ne živi sa detetom ne lišava roditeljskog prava. Pri tome, imajući u vidu citirane zakonske odredbe, interes maloletnog deteta je prioritetan u odlučivanju o svim pitanjima, pa i o pitanjima vršenja roditeljskog prava nad maloletnom decom (VV i GG) kao i način održavanja ličnih odnosa između tužene i maloletne dece u ovom slučaju.

Najbolji interes deteta je pravni standard koji se ceni prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, a zaštita interesa deteta je odlučujuća okolnost koja se ceni prilikom donošenja odluke o poveravanju maloletne dece jednom od roditelja da vrše roditeljsko pravo. Najbolji interes maloletnog deteta se mora sagledavati prema okolnostima koje su prisutne u trenutku kada se o nekom pravu deteta odlučuje, a u sagledavanju tog interesa sud treba da pribavlja mišljenje i stručnih ustanova, organa starateljstva pre svega. Vanbračna zajednica između stranaka je prestala sredinom aprila 2013. godine, kada su maloletna deca parničnih stranaka imala ... godine i ... meseca (mal. VV) odnosno ... godine ( mal. GG), i od tada žive sa ocem. Imajući u vidu utvrđene činjenice da se deca u sredini u kojoj žive sa ocem osećaju zaštićeno, sigurno, da su prihvaćena u socijalnoj sredini u kojoj žive od rođenja, da ostvaruju pozitivne obrazovne rezultate, da otac ima pozitivni, emotivni, vaspitni, socijalni i razvojni uticaj na njih, da poseduje odgovarajuće roditeljske kapacitete, da prepozna i na zadovoljavajući način reaguje na potrebe maloletne dece, da su oba deteta aktuelnog, urednog, intelektualnog i emocionalnog razvoja, pri čemu je opservacijom ustanovljena veća privrženost ocu, ovde tužiocu – protivtuženom, Vrhovni kasacioni sud nalazi da je pravilan zaključak nižestepenih sudova, da je u najboljem interesu maloletne dece da se o deci samostalno stara otac, i da on vrši samostalno roditeljsko pravo.

Ovo iz razloga što je prilikom donošenja odluke o postavljenom tužbenom i protivtužbenom zahtevu, sud imao u vidu nalaz i mišljenje Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine i sve druge okolnosti; da je majka napustila decu, pošto je otišla da živi i radi u drugi grad (...) kada su bile veoma male, da se otac konstantno brinuo o deci, kako to proizilazi iz nalaza veštaka, neuobičajeno za muškarca, da su deca emotivno vezana za oca, a imajući u vidu vezanost dece za majku, da se otac brine o deci od odlaska tužene na rad u ..., pa i sada. Sudovi su imali u vidu i činjenicu da bi poveravanje dece sada majci dovelo do emocionalne poremećenosti imajući u vidu uzrast dece, odnos roditelja sa decom, dosadašnju negu i brigu oca o deci i da bi preseljenje dece u novu sredinu dovelo do poremećaja u životu, navikama, druženju dece u dosadašnjem životu, koji je proistekao iz situacije prestanka vanbračne zajednice, samog sudskog procesa i u dovoljnoj meri kompromitovao emocionalnu stabilnost maloletne dece, da bi ovakav sledeći stres pa i nova sredina eventualno rezultirala javljanjem psihopatoloških tegoba kod dece. Pri tome je od značaja za razvoj i najbolji interes dece podrška primarne porodice tužioca i njihovo ponašanje, briga koju nudi otac, a koji se i do sada pokazao adekvatnim, obzirom da su maloletna deca urednog, intelektualnog i emocionalnog razvoja.

Pri svemu tome ovaj sud je cenio revizijsko isticanje da sud prilikom odlučivanja u prvostepenom postupku, nije pribavio mišljenje organa starateljstva kao jedine stručne institucije, koja je u skladu sa Porodičnim zakonom nadležna da odlučuje o poveravanju maloletne dece, čime je povredio odredbu iz člana 270. Porodičnog zakona, ali nalazi da se ovi razlozi revizije ne mogu prihvatiti.

U toku postupka je na predlog Centra za socijalni rad ... iz ..., obavljeno veštačenje preko Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine iz ... koju je predložila tužena-protivtužilja kao jednu od institucija preko koje treba obaviti veštačenje sa čime se tužilac saglasio. Zadatak veštaka je bio da na osnovu dokaza koji se nalaze u spisima predmeta i drugih potrebnih dokaza izvrše procenu psihičkog statusa i roditeljske podobnosti stranaka i maloletne dece i vezanost maloletne dece za roditelje i da na osnovu dobijenih rezultata daju stručno mišljenje kome od roditelja treba poveriti maloletnu decu stranaka na samostalno vršenje roditeljskog prava.

U nalazu i mišljenju instituta navedeno je da su veštačenje sprovela dva veštaka instituta koje su nalaze potpisali i to Dejana Jankov i Mr.sci. Duško Vuković. Veštaci su mišljenja da samostalno vršenje roditeljskog prava nad maloletnom decom treba poveriti ocu, ovde tužiocu. Razlog ovakvom stanovištu pronašli su prvenstveno u potencijalnim posledicama po dalji adekvatan emocionalni i inetelektualni razvoj koji bi izmeštanje dece u novu sredinu doneo. Pri izradi nalaza uzeto je u obzir da je tužena kao majka izvesni duži vremenski period odsustvovala iz života dece u vremenu koje je izuzetno važno za formiranje ličnosti maloletne dece. Time je u značajnoj meri ugrozila sopstvenu mogućnost za bliskost koju majke obično imaju budući da je u uzrastu dece od jedne do tri godine to veoma važno i značajno od perioda od tri do pet godina. Kod maloletne dece stranaka su baš u tom vremenskom periodu (kod mal. VV i mal. GG) ustanovljene posledice te odsutnosti, pa je u izvesnoj meri ličnost majke, ovde tužene-protivtužilje izgubila na mogućnosti da uživa potpunu emotivnu privrženost oba deteta. Veštak Dejana Jankov se izjasnila, da je poznato da stresne situacije i te kako utiču na promenu stanja ličnosti i da je preseljenje jedan od stresova koji je negde u samom vrhu, nabrajanjem težine stresa koji utiče na ličnost nakon čega može doći do pojave traumatskog stanja ličnosti za koje je potreban i vremenski rok i stručna pomoć i pažnja i podrška, pogotovu deci koja nisu sposobna da se samostalno prilagode na nove životne okolnosti i na nove osobe u okruženju, na nove navike, a da automatski ne mogu da budu svesni potrebe za ovakvim preseljenjem, odnosno promenom, jer su na uzrastu kada ne vladaju sopstvenim motivima. Nalaz i stručno mišljenje veštaka instituta dostavljen je Centru za socijalni rad ... koji je na osnovu istog dostavio nalaz i mišljenje od 11.08.2017. godine u kome je stručna služba za zaštitu dece i mladih Centra za socijalni rad u ..., na osnovu kontakta sa ocem, ovde tužiocem, maloletnom decom, uvidom u Izveštaj Centra za socijalni rad ..., kao i analizom postojeće dokumentacije i usmerene procene konstatovala da u odnosu na prethodni period izveštavanja, deca žive u bezbednom i sigurnom okruženju, obezbeđene zdravstvene zaštite, sa osnovnom negom i čuvanjem, socio- ekonomski i stambeno su zbrinute, urednog su psihofizičkog statusa i postignuća po svim statusima, zadovoljene su emocionalne potrebe dece, redovno održavaju lične odnose sa oba roditelja, izgrađen je identitet i osećaj pripadnosti i bazične sigurnosti. Maloletna deca i dalje u kontinuitetu ostvaruju lične odnose sa majkom, roditeljem sa kojim ne žive, svakog vikenda po predloženom modelu, pa je na osnovu svega ovoga mišljenje stručnog tima Centra da je u interesu maloletne dece da otac samostalno vrši roditeljsko pravo a da deca ostvaruju redovno lične odnose sa majkom po postojaćem modelu.

Osim toga iz izvešaja Gradskog centra za socijalni rad u ..., odeljenje ... od 11.07.2017. godine, proizilazi zaključak centra da iz ugla jednostrane procene roditeljskih kapaciteta majka ima potrebne roditeljske potencijale i sposobnosti da se stara o maloletnoj deci, poseduje potrebne uslove psihofizičke i materijalne osnove da organizuje brigu o deci. Imajući u vidu da je stručna služba Centra za socijalni rad ... u ... u dužem periodu pratila porodicu, da su maloletna deca dostupna i time je moguća njihova participacija, uz verovatne uvide relacije majke i dece, smatraju da Centar za socijalni rad ... u ... raspolaže kompletnim saznanjima od začaja za formiranje stava o roditelju koji treba da obavlja neposrednu brigu o devojčicama te su saglasni sa predlogom tog centra. Isto se odnosi na aspekt formulisanja modela budućih kontakata dece i roditelja sa kojim ne žive.

Uz izveštaj Centra za socijalni rad ... u ..., dostavljeno je i mišljenje socijalnog radnika ŽŽ koja je dala mišljenje i predlog da otac AA ima dovoljnog potencijala i motivacije da se samostalno brine o maloletnoj deci koja već duže vreme žive u njegovom domaćinstvu, da on aktivno prepoznaje i zadovoljava potrebe dece i štiti njihov interes. Smatra da deca nisu onemogućena od strane oca da imaju redovne i kvalitetne lične odnose sa majkom i da ona ima mogućnost aktivnog učešća u njihovom odrastanju, te da aktuelni životni aranžman odgovara potrebama oba deteta na način na koji se oba roditelja angažuju oko dece i donosi zadovoljavanje i stimulisanje njihovih razvojnih potreba i da deca žive u sigurnom, bezbednom i po njima dobrom porodičnom okruženju. Isto mišljenje je dostavljeno i od strane psihologa Centra za socijalni rad ... u ... .

Imajući u vidu nalaz mišljenje veštaka Instituta za zdravstvenu zaštitu dece i omladine Vojvodine, kao relevantne, stručne i nepristrasne ustanove kao i mišljenje sa podlogom stručnog tima Centra za socijalni rad ... u ..., kao objektivno, stručno i dato u najboljem interesu maloletne dece, i po oceni Vrhovnog kasacionog suda pravilan je zaključak nižestepenih sudova da je u najboljem interesu maloletne dece, da se o deci samostalno stara otac, odnosno da on vrši samostalno roditeljsko pravo, iz čega proizilazi da se neosnovano revizijom ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava iz člana 270. Porodičnog zakona. Pri tome treba imati u vidu i da maloletna deca parničnih stranaka za sada ostvaruju redovan i zadovoljavajući kontakt sa majkom, na koji način se ostvaruje i vaspitna uloga majke koja je potrebna deci u uzrastu u kojem se sada ona nalaze, što će imati uticaja na dalji psihofizički razvoj dece kao i eventualno njihovu odluku u kasnijem životnom dobu kada budu potpuno zrele i sposobne da iskažu svoje želje i da se samostalno opredele sa kojim roditeljem žele da žive u budućnosti.

Ostalim navodima revizije se ne dovodi u sumnju pravilnost zaključka nižestepenih sudova da se tužiocu kao ocu poveri samostalno vršenje roditeljskog prava nad maloletnom decom.

Iz svega izloženog, na osnovu člana 414. stav 1. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao izreci.

Predsednik veća – sudija

Predrag Trifunović, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić