Rev 34/2015 punomoćje

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 34/2015
25.02.2015. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Milomira Nikolića, predsednika veća, Slađane Nakić-Momirović i Marine Govedarica, članova veća, u parnici tužilaca J.G. i N.G., oboje iz P., R.S., čiji je punomoćnik V.J., advokat iz B., protiv tužene D.G. iz N.B., čiji je punomoćnik Z.Đ., advokat iz Z., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tužilaca, izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 11727/13 od 18.12.2013. godine, na sednici održanoj 25.02.2015. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE PRIHVATA SE predlog Apelacionog suda u Beogradu R3 268/14 od 10.12.2014. godine, za odlučivanje o reviziji tužilaca, izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 11727/13 od 18.12.2013. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE kao nedozvoljena revizija tužilaca, izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 11727/13 od 18.12.2013. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Prvi osnovni sud u Beogradu, rešenjem P 22624/12 od 20.03.2013. godine, konstatovao je da se tužba tužilaca smatra povučenom.

Prvi osnovni sud u Beogradu, rešenjem P 22624/12 od 28.05.2013. godine, odbio je kao neosnovan predlog tužilaca za vraćanje u pređašnje stanje, podnet 26.03.2013. godine posredstvom punomoćnika, advokata Velimira Jakića.

Viši sud u Beogradu, rešenjem Gž 11727/13 od 18.12.2013. godine, odbio je kao neosnovane žalbe tužilaca i potvrdio rešenje Prvog osnovnog suda u Beogradu P 22624/12 od 20.03.2013. godine i P 22624/12 od 28.05.2013. godine.

Protiv rešenja drugostepenog suda tužioci su blagovremeno izjavili reviziju, zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primene materijalnog prava, radi razmatranja pravnog pitanja od opšteg interesa, ujednačenja sudske prakse i potrebe novog tumačenja prava.

Tužena je podnela odgovor na reviziju.

Vrhovni kasacioni sud, rešenjem Rev 1126/2014 od 15.10.2014. godine, ustupio je predmet P 22624/12, Prvog osnovnog suda u Beogradu, Apelacionom sudu u Beogradu, radi ocene izuzetne dozvoljenosti revizije.

Apelacioni sud u Beogradu, rešenjem R3 268/14 od 10.12.2014. godine, predložio je Vrhovnom kasacionom sudu u Beogradu, odlučivanje o reviziji tužilaca, izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 11727/13 od 18.12.2013. godine.

Vrhovni kasacioni sud je postupajući po navedenom predlogu Apelacionog suda u Beogradu, na osnovu ovlašćenja iz člana 395. a u vezi člana 412. Zakona o parničnom postupku – ZPP („Sl. glasnik RS“, broj 125/04, 111/09, 36/11 i 53/13-US), koji se primenjuje na osnovu odredbe člana 506. stav 1. važećeg Zakona o parničnom postupku („Sl. glasnik RS“, broj 72/11, 49/13-US i 74/13- US), odlučio da ne prihvati predlog Apelacionog suda u Beogradu za odlučivanje o reviziji tužilaca kao izuzetno dozvoljenoj.

Prema stanju iz spisa prvostepeni sud je na ročištu 20.03.2013. godine, kao neovlašćenom licu uskratio zastupanje pripravniku advokata V.J., V.S., koji je sudu predao zameničko punomoćje advokata J., nakon čega je doneto rešenje o povlačenju tužbe usled nepristupanja tužioca. Navedeno rešenje je potvrđeno pobijanom odlukom.

Odredbom člana 88. stav 3. Zakona o parničnom postupku je propisano da punomoćnika koji je advokat može zamenjivati advokatski pripravnik koji je kod njega zaposlen ako je stranka tako odredila u punomoćju. U ovom slučaju vlastodavac je punomoćjem od 31.01.2012. godine, ovlastio za zastupanje advokata V.J. i odredio da u slučaju sprečenosti advokata J. ili advokatskog pripravnika D.R. po ovom ovlašćenju može postupati advokat V.J. ili ovlašćenja po ovom punomoćju može preneti na advokata po njegovom izboru. Podnetom revizijom je ukazano na stav Privrednog apelacionog suda da punomoćje ne mora da sadrži ime advokatskog pripravnika, da je dovoljno da je naznačeno da advokata može zamenjivati advokatski pripravnik i da je V.S. u vreme održavanja ročišta 20.03.2013. godine, bio pripravnik advokata J..

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda pobijana odluka ne odstupa od prakse sudova niti ukazanog pravnog stava Privrednog apelacionog suda i nema potrebe za ujednačavanje sudske prakse niti novo tumačenje prava. Iz sadržine punomoćja od 31.01.2012. godine, ne proizilazi generalno ovlašćenje da advokata J. zamenjuju advokatski pripravnici te kancelarije već samo konkretna imenovana lica pripravnik D.R. i advokat J.V..

Sa iznetih razloga, kako obim punomoćja određuje stranka, pravilno su primenjene odredbe člana 88. stav 3. Zakona o parničnom postupku i nema zakonskih uslova iz člana 395. istog zakona za prihvatanje revizije kao izuzetno dozvoljene.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao i dozvoljenost revizije u granicama svojih ovlašćenja na osnovu odredbe člana 401. stav 2. tačka 5. a u vezi člana 404. i 412. ZPP i utvrdio da revizija tužilaca nije dozvoljena.

Tužba je podneta 24.10.2011. godine. U tužbi je naznačena vrednost predmeta spora od 1.000.000,00 dinara. Predmet tužbenog zahteva je da se utvrdi da je ništav i bez pravnog dejstva pismeni testament pred svedocima, kojim je ostavilac M.G., dana 28.11.2010. godine, u 11,45 časova, raspolagao stanom na N.B. u ulici …. broj …, površine … m2, upisan kao poseban deo zgrade broj …, izgrađene na kp …, upisane u listu nepokretnosti br..., KO N.B., u korist supruge D.G..

Odredbom člana 394. stav 2. ZPP, je bilo propisano, da, revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima kad se tužbeni zahtev odnosi na utvrđenje prava svojine na nepokretnostima, potraživanje u novcu, predaju stvari ili izvršenje neke druge činidbe, ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 100.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Prema tome, kako vrednost predmeta spora u odnosu na odluku kojom se tužba tužilaca smatra povučenom ne prelazi dinarsku protivvrednost od 100.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe (računajući da je 24.10.2011. godine 1 evro iznosio 99,7378 dinara i vrednost predmeta spora izražena u evrima iznosila 10.026,2889 evra), to revizija tužilaca nije dozvoljena na osnovu citirane odredbe člana 394. stav 2. ZPP. Pored toga, u odnosu na odluku kojom je odbijen kao neosnovan predlog za vraćanje u pređašnje stanje, revizija nije dozvoljena, s obzirom na to da iako je odbijanjem žalbe ovo rešenje postalo pravnosnažno, ono se ne može pobijati revizijom, jer se njime postupak pravnosnažno ne završava.

Iz iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 395. i 404. ZPP, odlučio kao u izreci.

Predsednik veća – sudija

Milomir Nikolić,s.r.