Rev 4335/2022 3.19.2.2.5.1; raspravljanje zaostavštine

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 4335/2022
18.05.2022. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Dobrile Strajina, predsednika veća, Gordane Komnenić i Dragane Mirosavljević, članova veća, u vanparničnom predmetu raspravljanja zaostavštine pok. AA, bivšeg iz ..., odlučujući o reviziji zaveštajne naslednice BB iz ..., čiji je punomoćnik Nikola Poznanović, advokat iz ..., izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 5275/20 od 29.01.2021. godine, u sednici održanoj 18.05.2022. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBIJA SE, kao neosnovana, revizija zaveštajne naslednice BB iz ..., izjavljena protiv rešenja Višeg suda u Beogradu Gž 5275/20 od 29.01.2021. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu O 2327/14 od 27.09.2019. godine, stavom I izreke, utvrđeno je da zaostavštinu pok. AA, bivšeg iz ..., rođenog ...1935. godine od oca VV, državljanina RS, preminulog ...2014. godine čini imovina koja se sastoji od: 1. pravo svojine stana broj .., na ... spratu u ulici ... broj .. u ... na kp .., br.zg .., upisan u LN .. K.O. ...; 2. novčana sredstva na računima navedenim u tom stavu rešenja kod „Societe Generale Banke Srbija“ A.D. Beograd; 3. novčana sredstva na računu br. .. kod „Societe Generale PSC Stade DE France“. Stavom II izreke, oglašeni su za naslednike na zaostavštini ostavioca po zaveštajnom i zakonskom osnovu nasleđivanja, a pod teretom naknada eventualnih dugova ostavioca do visine vrednosti nasleđene imovine: 1. BB zaveštajna naslednica iz ... broj .., koja nasleđuje celu zaostavštinu bliže opisanu u tački 1. stava I izreke rešenja; 2. GG, tetka ostavioca iz ..., br. .., koja nasleđuje 12/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke; 3. DD, bratanac ostavioca iz ... broj .., koji nasleđuje 6/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; 4. ĐĐ, brat od tetke ostavioca iz ..., koji nasleđuje 6/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; 5. EE, sestrić ostavioca iz ..., koji nasleđuje 3/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; ŽŽ, snaha ostavioca iz ... br. .., koja nasleđuje 2/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; ZZ, brat od tetke ostavioca iz ..., koji nasleđuje 12/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; 8. II, sestričina ostavioca na nepoznatoj adresi, koja nasleđuje 3/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; 9. JJ, bratanac ostavioca iz .. br. .., koji nasleđuje 24/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; 10. KK, bratanica ostavioca iz ... br. .., koja nasleđuje 24/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; 11. LL, bratanac ostavioca iz ... br. .., koji nasleđuje 2/96 idealnih delova zaostavštine na opisanim tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja; 12. LJLJ, bratanac ostavioca iz ... broj .., koji nasleđuje 2/96 idealnih delova zaostavštine opisane u tačkama 2. i 3. stava I izreke rešenja. Stavom III izreke, obavezani su oglašeni naslednici da na ime sudske takse a na račun budžeta RS uplate ukupan iznos od 75.000,00 dinara, srazmerno nasleđenom delu, a dokaz o uplati dostave sudu s pozivom na broj predmeta.

Viši sud u Beogradu je rešenjem Gž 5275/20 od 29.01.2021. godine, stavom prvim izreke, odbio kao neosnovanu žalbu nasledne učesnice BB i potvrdio rešenje Prvog osnovnog suda u Beogradu O 2327/14 od 27.09.2019. godine. Stavom drugim izreke, odbijen je kao neosnovan zahtev nasledne učesnice BB za naknadu troškova drugostepenog postupka.

Protiv rešenja drugostepenog suda kojom je postupak pravnosnažno okončan, zaveštajna naslednica BB je izjavila blagovremenu reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava.

Zakonski naslednici su dostavili odgovor na reviziju zaveštajnog naslednika.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijano rešenje, primenom odredbe člana 408. Zakona o parničnom postupku (''Službeni glasnik RS'' br.72/11...18/20), u vezi odredbe člana 27. stav 1. i 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku i utvrdio da je revizija neosnovana.

U postupku nije učinjena bitna povreda odredaba postupka iz člana 374. stav 2. tačka 2. Zakona o parničnom postupku, na koju Vrhovni kasacioni sud pazi po službenoj dužnosti.

Prema utvrđenom činjeničnom stanju, ostavilac pok. AA, bivši iz ... je preminuo ...2014. godine u ... a za života je sačinio zaveštanje u formi pismenog zaveštanja pred svedocima, 21.10.2006. godine, koje je proglašeno na ročištu održanom pred ostavinskim sudom 18.06.2014. godine. Ostavilac je zaveštanjem raspolagao dvosobnim stanom broj .., na ... spratu zgrade u ... u ulici .. broj .., na kp .. K.O. ..., površine 59 m2, sa svom opremom, nameštajem, slikama i svim drugim stvarima koje se zateknu u tom stanu u trenutku njegove smrti i deviznim novčanim sredstvima koja se vode na njegovo ime kod „Societe Genearle Yugoslav Bank“ A.D. Beograd na računu broj .. u korist BB. Prema izveštaju banke „Societe Genearle Srbija“ od 23.02.2016. godine, ostavilac AA je 21.10.2006. godine (kada je sačinjeno zaveštanje) kod te banke imao otvorene sledeće devizne račune: ..., tekući račun u evrima, stanje 4.400 evra i ..., štedni račun u valuti evro, stanje 49.289 evra. Na dan 13.01.2014. godine, ostavilac je imao pet deviznih računa u valuti evro i to: ..., oročeni depozit od 80.000 evra; ... oročen depozit od 5.000 evra, ..., oročeni depozit od 140.000 evra; ..., oročeni depozit od 21.601,76 evra; ..., štedni račun od 2.798,53 evra; ..., tekući račun od 8.701,97 evra, ukupno 258.102,26 evra i dinarski tekući račun broj ... od 94.652,13 RSD. Broj naveden u zaveštanju od 21.10.2006. godine (...), prema izveštaju iste banke, nije, kao takav, postojao na imenu ostavioca.

Kod ovako utvrđenog činjeničnog stanja, nižestepeni sudovi su zaključili da devizna novčana sredstva na računima ostavioca treba raspodeliti na nasledne učesnike po zakonskom osnovu nasleđivanja, shodno datim nasledničkim izjavama jer nije bilo moguće utvrditi sa kog deviznog računa je zaveštalac želeo da ostavi novčana sredstva u nasleđe, po osnovu zaveštanja, pošto označeni broj ne odgovara brojevima računa koje je zaveštalac imao u naznačenoj banci, već se radi o dva broja mobilnih telefona. Pored toga, brojevi deviznih računa koje je zaveštalac imao u trenutku sačinjavanja zaveštanja, prema izveštaju banke, ne odgovaraju nijednom broju računa koji je on imao u trenutku smrti, kako bi se pouzdano mogla utvrditi prava volja zaveštaoca, pa su nižestepeni sudovi pobijano rešenje doneli primenom odredbe člana 1, 2, 8, 10, 16, 85, 135, 136, 212, 220, 222. i 224. Zakona o nasleđivanju u vezi člana 87, 115, 117, 118. i 122. Zakona o vanparničnom postupku.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda, nižestepeni sudovi su pravilno primenili materijalno pravo.

Odredbom člana 135. Zakona o nasleđivanju („Sl. glasnik RS“, br.46/95...6/2015), propisano je da odredbe zaveštanja treba tumačiti prema pravoj nameri zaveštaočevoj (stav 1). Kad se prava namera zaveštaočeva ne može utvrditi, zaveštanje se tumači u smislu koji je povoljniji za zakonske naslednike ili one kojima je zaveštanjem naložena kakva obaveza (stav 2.).

U konkretnom slučaju, predmetnim zaveštanjem od 21.10.2006. godine zaveštalac je ostavio svojoj rođaki BB iz ..., u nasleđe, deo svoje nepokretne i pokretne imovine pri čemu je nepokretnost jasno označena brojem stana, strukturom, površinom, spratom na kom se nalazi i podacima o upisu u javnu knjigu, dok je u odnosu na pokretne stvari u tom stanu opisno navedeno da je zaveštanjem raspolagano i „svom opremom nameštajem, slikama i svim drugim stvarima koje se zateknu u opisanom stanu u trenutku moje smrti“. U pogledu deviznih novčanih sredstava koja se vode na ime zaveštaoca kod „Societe Generale Yugoslav Bank“ A.D. Beograd, u zaveštanju je naveden račun broj .... Takav broj računa kod navedene banke ne postoji, a u vreme kada je zaveštanje sačinjeno ostavilac je kod „Societe Generale Banka Srbija“ imao otvorena dva devizna računa i to: broj ...- tekući račun i ...- štedni račun. Zakon o nasleđivanju je propisao subjektivni metod tumačenja, kao glavni, tako što se odredbe zaveštanja tumače prema pravoj nameri zaveštaočevoj, što znači da se pri tumačenju spornih odredbi zaveštanja ne treba držati doslovnog značenja upotrebljenih izraza već treba istražiti zaveštaočevu pravu nameru. Kada to nije moguće, što je ovde slučaj, zaveštanje se tumači u smislu koji je povoljniji za zakonske naslednike, što u konkretnom slučaju znači da se devizna novčana sredstva koja su ostaviocu pripadala u vreme smrti raspodeljuju na nasledne učesnike po zakonskom osnovu nasleđivanja prema datim nasledničkim izjavama, kako su pravilno odlučili nižestepeni sudovi.

Neosnovani su navodi revizije zaveštajne naslednice da su nižestepeni sudovi pogrešno tumačili odredbe predmetnog zaveštanja samo isključivo jezičkim tumačenjem, neprimenivši subjektivni metod tumačenja niti volju ostavioca iskazanu u ovom delu zaveštanja, imajući u vidu da je, u vreme kada je zaveštanje pisano ostavilac imao dva devizna računa u banci: Societe Generale i da je, očiglednom greškom, umesto brojeva računa naveo dva broja mobilnih telefona. Suprotno tim navodima revizija revidenta, navođenjem konkretnog broja, bez obzira što je nerazumljiv, ostavilac je isključio mogućnost tumačenja svoje volje jer sud nije u mogućnosti da zaključi da se radi o nekom drugom broju ili brojevima računa, a ne onom koji je ostavilac izričito napisao u svom zaveštanju. Ostavilac je imao mogućnost da, kao što je u tački 1. zaveštanja opisno naveo da zaveštajnom nasledniku ostavlja svu opremu, nameštaj, slike i druge stvari koje se zateknu u stanu (koji je tačno opisao), u trenutku njegove smrti, u tački 2. navede da zaveštajnom nasledniku ostavlja devizna novčana sredstva koja se na njegovo ime vode kod Societe Generale Yugoslav Banka, A.D. Beograd, a nije tako postupio. Kada se ima u vidu da je, u uvodnom delu zaveštanja, zaveštalac je naveo da zaveštajnom svedoku ostavlja u nasleđe deo svoje nepokretne i pokretne imovine jasno označavajući broj računa koji je predmet zaveštanja sledi da je navođenjem broja računa zaveštalac opredelio svoju volju, pa je drugačije tumačenje zaostaviočeve volje isključeno. Zbog toga je pravilan zaključak nižestepenih sudova da se prava namera zaveštaočeva u ovom slučaju ne može da utvrdi pa revident neosnovano u reviziji ukazuje na pogrešnu primenu materijalnog prava.

Iz izloženih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odluku kao u izreci doneo primenom odredbe člana 414. stav 1. u vezi člana 420. stav 6. ZPP.

Predsednik veća - sudija

Dobrila Strajina,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić