Rev 4828/2020 3.1.1.14; eksproprijacija

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev 4828/2020
17.05.2022. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Slađane Nakić Momirović, predsednika veća, Marine Milanović i Dragane Boljević, članova veća, u vanparničnom predmetu predlagača AA iz ..., koga zastupa Đorđe Kalanj, advokat iz ..., protiv protivnika predlagača Grada Beograda, čiji je zastupnik Gradsko pravobranilaštvo Grada Beograda i krajnjeg korisnika JP Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda, sa sedištem u Beogradu, radi određivanja naknade za eksproprisane nepokretnosti, odlučujući o reviziji predlagača izjavljenoj protiv rešenja Višeg suda u Pančevu Gž 1362/19 od 28.01.2020. godine u sednici veća održanoj dana 17.05.2022. doneo je

R E Š E NJ E

USVAJA SE se revizija predlagača, UKIDA rešenje Višeg suda u Pančevu Gž 1362/19 od 28.01.2020. godine i predmet VRAĆA drugostepenom sudu na ponovni postupak.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Prvog osnovnog suda u Beogradu R1 369/16 od 12.04.2017. godine određena je naknada za eksproprisane nepokretnosti kat. parc. .. površine 1045 m2, kat. parc. .. površine 455 m2, kat. parc. .. površine 30077 m2, kat. parc. .. površine 7.788 m2 sve upisano u LN br. .. KO ..., vlasnika PKB AD iz Padinske Skele a faktičkog vlasnika predlagača sa ½ idealnih delova na osnovu rešenja Komisije za vođenje postupka i donošenje rešenja po zahtevu za vraćanje zemljišta br. ../92 od 20.09.1994. godine, koja su preneta u javnu svojinu Grada Beograda za potrebe Direkcije za građevinsko zemljišite i izgradnju Beograda JP, radi izgradnje saobraćajnice severna tangenta od saobraćajnice T6 do Pančevačkog puta – Sektor 2, deonica od Zrenjaninskog puta M 24.1 do Pančevačkog puta M1. 9 koje su prenete rešenjem Odeljenja za imovinsko pravne poslove Gradske Opštine Palilula br. ../2012-1-3 od 06.12.2012. godine, kat. parc. br. .. površine 1545 m2 KO ... upisanu u LN .. vlasništvo PKB AD Padinska Skela faktičkog vlasnika AA iz ... sa ½ idealnih delova, po osnovu rešenja Komisije za vraćanje zemljišta SO Palilula br. ../92 od 20.09.1994. godine i koje je preneto u javnu svojinu Grada Beograda za potrebe Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda JP radi izgradnje saobraćajnice severna tangenta od saobraćajnice T6 do Pančevačkog puta Sektor 2, deonica od Zrenjaninskog puta M 24.1 do Pančevačkog puta M1 tačka 9 koje su prenete rešenjem Odeljenja za imovinsko pravne poslove Gradske Opštine Palilula br. ../2012-1-3 od 29.11.2012. godine i kat. parc. .. površine 222m2, upisanu u LN br. .. KO ... vlasništvo PKB iz Padinske Skele, a faktičkog vlasnika predlagača sa ½ idealnih delova na osnovu rešenja Komisije za vođenje postupka i donošenje rešenja po zahtevu za vraćanje zemljišta broj ../92 od 20.09.1994. godine, koja su preneta u javnu svojinu Grada Beograda za potrebe Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda JP, radi izgradnje saobraćajnice Severna tangenta od saobraćajnice T6 do Pančevačkog puta Sektor 2, deonice od Zrenjaninskog puta M 24.1 do Pančevačkog puta M1. 9. koje su prenete dopunskim rešenjem Odeljenja za imovinsko pravne poslove GO Palilula br. ../2012-1-3 od 17.12.2012. godine u ukupnom iznosu od 54.791.937,20 dinara. Istim rešenjem obavezan je krajnji korisnik Direkcija za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda JP iz Beograda da predlagaču isplati naknadu za eksproprisane nepokretnosti u iznosu od 54.791.937,20 dinara sa zakonskom zateznom kamatom od 12.04.2017. godine pa do isplate i obavezan je krajnji korisnik da na ime naknade troškova vančarničnog postupka isplati predlagaču 375.000,00 dinara.

Rešenjem Vrhovnog kasacionog suda R 2606/2019 od 17.06.2019. godine određen je Viši sud u Pančevu za postupanje u drugostepenom postupku.

Rešenjem Višeg suda u Pančevu Gž 1362/19 od 28.01.2020. godine preinačeno je navedeno prvostepeno rešenje i određana naknada za eksproprisane nepokretnosti u ukupnom iznosu od 3.372.824,00 dinara. Istim rešenjem obavezan je krajnji korisnik da navedeni iznos isplati predlagaču sa zakonskom zateznom kamatom od 12.04.2017. godine do isplate i da predlagaču naknadi troškove vanparničnog postupka u iznosu od 168.750,00 dinara.

Protiv pravnosnažne odluke donete u drugom stepenu blagovremeno je izjavio reviziju predlagač zbog bitnih povreda postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primene materijalnog prava.

Protivnik predlagača Grad Beograd je podneo odgovor na reviziju.

Vrhovni kasacioni sud je ispitao pobijanu odluku na osnovu člana 408. u vezi člana 420. stav 1, 2.i 6. Zakona o parničnom postupku i člana 27. stav 2. i 30. stav 2. zakona o vanparničnom postupku i nalazi da je revizija osnovana.

Iz spisa proizilazi da su se sporne nepokretnosti formalno vodile u Katastru nepokretnosti kao svojina PKB AD Padinska Skela, da su 1994. godine Odlukom Komisije za vođenje postupka i donošenje rešenja po zahtevu za vraćanje zemljišta vraćene u svojinu predlagaču i da su 2012. godine eksproprisane radi izgradnje saobraćajnice i prenete u javnu svojinu Grada Beograda za potrebe Direkcije za građevinsko zemljište i izgradnju Beograda JP stim da krajnji korisnik izvrši isplatu naknade faktičkom vlasniku po rešenju o vraćanju zemljišta od 20.09.1994. godine. Prema proceni Poreske uprave vrednost 1 m2 eksproprisanih nepokretnosti iznosi 164,00 dinara, prema parametrima za tri parcele u KO ... kod kojih je utvrđena navedena procenjena vrednost na osnovu pravnosnažno okončanih postupaka utvrđivanja poreza na prenos apsolutnih prava. Prema nalazu i mišljenju veštaka Velimira Aleksića tržišna vrednost spornih nepokretnosti iznosi 2.664,20 dinara po m2 procenjenom izlaskom na lice mesta, prema postojećoj dokumentaciji.

Pobijanom odlukom preinačeno je prvostepeno rešenje, kojim je predlagaču primenom procene veštaka dosuđena naknada za eksproprisane nepokretnosti od 54.791.937,20 dinara sa kamatom i dosuđena naknada prema procesni Poreske uprave u iznosu od 3.372.824,00 dinara sa kamatom.

Po oceni Vrhovnog kasacionog suda pobijenom odlukom je pravilno ocenjena aktivna legitimacija predlagača u ovom postupku ali je zbog pogrešne primene materijalnog prava visina naknade koja pripada predlagaču za eksproprisane nepokretnosti ostala sporna.

Procena Poreske uprave na kojoj je zasnovana pobijana odluka prema izveštaju od 27.05.2014. godine izvršena je prema pravnosnažno okončanim postupcima utvrđenja poreske osnovice za porez na prenos apsolutnih prava, bez izlaska na teren, važećim za poljoprivredno zemljište, bez izgrađene infrastrukture. Navedene su tri uporedne parcele i brojevi predmeta iz 2012, 2013 i 2014. godine bez označavanja lokacije osim podatka da se radi o KO ... . Nakon ukidanja prethodne prvostepene odluke, postupajući po nalogu drugostepenog suda za pribavljanje dodatnih izjašnjenja o metodologiji, pribavljen je novi izveštaj Poreske uprave od 09.03.2017. godine, kojim je prema tri uporedne parcele, po predmetima iz 2016. godine za parcele u KO ..., bez izlaska na teren data ista procena tržišne vrednosti zemljišta od 164,00 dinara po 1m2 uz napomenu da kod procene nije bitna vrsta ni klasa zemljišta. Predstavnik Poreske uprave na ročištu je naveo da su uporedne parcele 200 do 800 metara udaljene od predmetnih. Uprkos izvršenom pojašnjenju lokacije uporednih parcela, procena poreske uprave je ostala paušalna i nedovoljno obrazložena i nedokumentovana, jer se ne vidi na osnovu kojih kriterijuma i merila je utvrđena cena zemljišta po 1m2, gde su i kakve su uporedne parcele, da li je upoređivanje vršeno na osnovu prodajnih cena iz ugovora, mesta nepokretnosti, očekivanih prihoda od zemljišta i dr. pri čemu je za svih šest uporednih parcela iz dva izveštaja Poreske uprave u višegodišnjem periodu data ista procena od 164,00 dinara po m2. Prema stavu Ustavnog suda, izraženom u više odluka, zadatak Poreske uprave nije da određuje tržišnu cenu eksproprisane nepokretnosti, već da vrši njenu procenu, pri čemu je, u slučaju da se ne postigne sporazum o naknadi jedino sud naldežan da u vanparničnom postupku odredi naknadu za ekspropisanu nepokretnost. Iz odredbe člana 42. Zakona o eksproprijaciji proizilazi da naknada koju procenjuje Poreska uprava predstavlja najniži iznos naknade za eksproprisanu nepokretnost koju sud može da odredi. Prema članu 136. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku, sud pored procene koju je dala Poreska uprava može da izvede i druge dokaze koje učesnici predlažu i da odredi veštačenje, ukoliko proceni da su od značaja za određivanje visine naknade. U ovom slučaju, izveštaji Poreske uprave kao neprecizni i nedovoljni ne daju osnova za zaključak zašto se u konkretnom slučaju ne može primeniti veća cena i nisu prihvatljivi metodološki osnov za odluku o konkretnoj visini naknade.

Pobijanom odlukom ocenjen je nalaz i mišljenje veštaka Velimira Aleksića i izneti razlozi zbog kojih nije prihvaćena procena vrednosti spornog zemljišta data veštačenjem. Nije sporno da veštak u svome izjašnjenju nije odgovorio na sve iznete primedbe. Međutim, prilikom odlučivanja propušteno je da se pravilno primene posebna pravila postupka predviđena Zakonom o vanparničnom postupku za određivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost, koja propisuje dužnosti suda u ovoj vrsti postupaka. Naime, prema članu 134. stav 1. Zakona o vanparničnom postupku, postupak određivanja naknade za eksproprisanu nepokretnost pokreće se i vodi po službenoj dužnosti. Iz navedenog proizilazi da sud mora da ima aktivnu ulogu u celom postupku i odredi koje činjenice trebe da se utvrde i koji dokazi moraju da se izvedu da bi se te činjenice utvrdile. Postupanje suda bliže je propisano članom 136. Zakona o vanparničnom postupku. U ovom slučaju spornosti u vezi sprovedenog veštačenja nisu otklonjene što je trebalo raspraviti potpunijim saslušanjem veštaka ili dopunskim veštačenjem. Kako su ukazani propusti bili od bitnog značaja za donošenje pravilne i zakonite odluke pobijano rešenje je moralo biti ukinuto.

U ponovnom postupku drugostepeni sud će otkloniti ukazane nepravilnosti i doneti pravilnu i na zakonu zasnovanu odluku.

Sa iznetih razloga odlučeno je kao u izreci rešenja na osnovu člana 416. stav 2. u vezi člana 420. stav 6. Zakona o parničnom postupku i člana 30. stav 2. Zakona o vanparničnom postupku.

Predsednik veća-sudija

Slađana Nakić Momirović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić