Rev2 1447/2019 3.19.1.25.1.4

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Rev2 1447/2019
27.02.2020. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud u veću sastavljenom od sudija: Vesne Popović, predsednika veća, Gordane Komnenić, Jasminke Stanojević, Spomenke Zarić i Biserke Živanović, članova veća, u pravnoj stvari tužilje AA iz …, čiji je punomoćnik Dušan Đorđević, advokat iz …, protiv tuženog Društva za trgovinu na veliko i malo „BB“ DOO …, čiji je punomoćnik Zoran Grozdanović, advokat iz …, radi isplate, odlučujući o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 2915/18 od 06.11.2018. godine, u sednici održanoj 27.02.2020. godine, doneo je

R E Š E NJ E

NE PRIHVATA SE odlučivanje o reviziji tužilje izjavljenoj protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 2915/18 od 06.11.2018. godine, kao izuzetno dozvoljenoj.

ODBACUJE SE, kao nedozvoljena, revizija tužilje izjavljena protiv presude Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 2915/18 od 06.11.2018. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Požarevcu P1 204/16 od 20.06.2018. godine, stavom prvim izreke obavezan je tuženi da tužilji na ime naknade štete u visini izgubljene zarade za period od decembra 2013. godine do juna 2016. godine, isplati ukupno 715.542,00 dinara u mesečnim iznosima i sa zakonskom kamatom bliže određeno ovim stavom izreke. Stavom drugim izreke obavezan je tuženi da na iznose bliže određene u stavu prvom izreke za period od 01.12.2013. godine do 30.06.2016. godine na ime tužilje obračuna i isplati doprinose za obavezno socijalno osiguranje po osnovici i stopi propisane zakonom i to sve sa zakonskom zateznom kamatom propisanom za naplatu javnih prihoda počev od prvog u narednom mesecu u odnosu na mesec u kome je trabala da bude izvršena isplata svake pojedinačne zarade pa do konačne isplate i to: doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala …, doprinose za zdravstveno osiguranje Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje – Filijala … i doprinose za osiguranje za slučaj nezaposlenosti Nacionalnoj službi za zapošljavanje Filijala … . Stavom trećim izreke obavezana je tužena da tužilji naknadi troškove parničnog postupka od 155.410,00 dinara sa zakonskom zateznom kamatom počev od izvršnosti presude pa do konačne isplate.

Presudom Apelacionog suda u Kragujevcu Gž1 2915/18 od 06.11.2018. godine, stavom prvim izreke odbijena je, kao neosnovana, žalba tuženog i prvostepena presuda potvrđena u stavu prvom izreke i delu stava drugog izreke, kojim je obavezan tuženi da na iznose iz stava prvog izreke prvostepene presude za period od 01.12.2013. godine do 30.06.2016. godine na ime tužilje obračuna i isplati doprinose za obavezno socijalno osiguranje po osnovici i stopi propisane zakonom i to: doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje Republičkom fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje – Filijala …, doprinose za zdravstveno osiguranje Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje – Filijala … i doprinose za osiguranje za slučaj nezaposlenosti Nacionalnoj službi za zapošljavanje Filijala … . Stavom drugim izreke ukinuta je prvostepena presuda u delu stava drugog izreke kojim je obavezan tuženi da na doprinose za obavezno socijalno osiguranje isplati zakonsku zateznu kamatu propisanu za naplatu javnih prihoda počev od prvog u narednom mesecu u odnosu na mesec u kome je trabala da bude izvršena isplata svake pojedinačne zarade pa do konačne isplate i u stavu trećem izreke i predmet u ukinutim delovima vraćen prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Protiv pravnosnažne presude donete u drugom stepenu tužilja je izjavila reviziju, zbog pogrešne primene materijalnog prava i predložila da se revizija smatra izuzetno dozvoljenom (član 404. ZPP), radi ujednačavanja sudske prakse.

Tuženi je dostavio odgovor na reviziju tužilje.

Primenom člana 404. stav 1. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br.72/11, 55/14 i 87/18), posebna revizija se može izjaviti zbog pogrešne primene materijalnog prava i protiv drugostepene presude koja se ne bi mogla pobijati revizijom, ako je po oceni Vrhovnog kasacionog suda, potrebno razmotriti pravna pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, radi ujednačavanja sudske prakse, kao i kada je potrebno novo tumačenje prava. Prema stavu 2. istog člana, ispunjenost uslova za izuzetnu dozvoljenost revizije Vrhovni kasacioni sud ceni u veću od pet sudija.

Predmet tražene pravne zaštite je isplata manje isplaćenih zarada i pripadajućih doprinosa nadležnim fondovima, regresa za korišćenje godišnjeg odmora i naknada troškova prevoza za dolazak i odlazak sa rada. O ovom pravu tužioca i o visini tražene naknade, sudovi su odlučili uz primenu materijalnog prava koje je u skladu sa pravnim shvatanjem izraženim kroz odluke Vrhovnog kasacionog suda, u kojima je odlučivano o istovetnim zahtevima tužilaca, sa istim ili sličnim činjeničnim stanjem i pravnim osnovom, zbog čega u konkretnom slučaju ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, kao ni potreba ujednačavanja sudske prakse ili novog tumačenje prava.

Predmet tražene pravne zaštite, o kome je odlučeno pobijanom presudom, je naknada štete zbog izgubljene zarade za period od decembra 2013. godine do juna 2016. godine sa pripadajućim doprinosima, jer je pravnosnažnom presudom Osnovnog suda u Požarevcu P1 261/12 od 07.08.2015. godine poništeno rešenje tužene kojim je tužilji otkazan ugovor o radu, dok je pravnosnažnom presudom Osnovnog suda u Požarevcu P1 261/12 od 25.05.2017. godine obavezan tuženi da tužilji na ime naknade štete zbog izjave tužilje da ne želi da se vrati na rad isplati 207.738,00 dinara, što čini 9 zarada sa pripadajućom kamatom. O pravu tužilje i visini tražene naknade, nižestepeni sudovi su odlučili uz primenu materijalnog prava, člana 191. Zakona o radu („Službeni glasnik RS“, broj 24/05, …32/13), koje je u skladu sa pravnim shvatanjem izraženim kroz odluke Vrhovnog kasacionog suda, u kojima je odlučivano o istovetnim zahtevima tužilaca, sa istim ili sličnim činjeničnim stanjem i pravnim osnovom, zbog čega u ovom slučaju ne postoji potreba za razmatranjem pravnih pitanja od opšteg interesa ili u interesu ravnopravnosti građana, kao ni potreba ujednačavanja sudke prakse ili novog tumačenja prava.

Kako na osnovu iznetog proizilazi da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uslovi iz člana 404. stav 1. ZPP, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu prvom izreke.

Ispitujući dozvoljenost revizije, u smislu člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“ br.72/11 i 55/14), Vrhovni kasacioni sud je našao da revizija nije dozvoljena.

Tužba u ovoj pravnoj stvari podneta je 22.12.2016. godine, a vrednost pobijanog dela pravnosnažne presude je 715.542,00 dinara.

Prema prirodi tražene pravne zaštite, ova parnica spada u parnice iz radnih sporova. Međutim, odredbom člana 441. Zakona o parničnom postupku, propisano je da je u parnicama iz radnih sporova revizija dozvoljena u sporovima o zasnivanju, postojanju i prestanku radnog odnosa. Van ovih radnih sporova revizija nije dozvoljena, osim ukoliko se tužba ne odnosi na novčano potraživanje, kada se primenjuje opšti režim dopuštenosti ovog pravnog leka, prema vrednosti spora.

Odredbom člana 403. stav 3. ZPP, propisano je da revizija nije dozvoljena u imovinskopravnim sporovima ako vrednost predmeta spora pobijanog dela ne prelazi dinarsku protivvrednost 40.000 evra po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan podnošenja tužbe.

Imajući u vidu da se u konkretnom slučaju ne radi o parnici iz radnog spora u smislu člana 441. Zakona o parničnom postupku (kod kojih je revizija uvek dozvoljena), iako tužilja traži zaštitu prava iz radnog odnosa, jer predmet tražene pravne zaštite nije zasnivanje, postojanje ili prestanak radnog odnosa, a da je pobijana vrednost predmeta spora 715.542,00 dinara, što predstavlja iznos ispod granične vrednosti od 40.000 evra u dinarskoj protivvrednosti na dan podnošenja tužbe, to ni revizija tužilje nije dozvoljena.

Na osnovu iznetog, primenom člana 413. u vezi člana 410. stav 2. tačka 5. Zakona o parničnom postupku, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u stavu drugom izreke.

Predsednik veća - sudija

Vesna Popović, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić