Saopštenje Opšte sednice povodom Izveštaja o radu sudova u Republici Srbiji u 2011. godini, sa usvojenim zaključcima

Opšta sednica Vrhovnog kasacionog suda razmotrila je Izveštaj o radu sudova za 2011. godinu i usvojila zaključke iz Izveštaja.

Izveštaj o radu sudova za 2011. godinu pokazuje da su sudovi u Republici Srbiji postigli bolje rezultate nego u 2010. godini. 

Analiza rezultata rada apelacionih sudova pokazuje da su apelacioni sudovi radili dobro, da je najbolje radio Apelacioni sud u Beogradu, ali i da su rezultati rada Apelacionog suda u Novom Sadu vrlo dobri, dok su rezultati rada ostalih apelacionih sudova dobri.
    
Kada je reč o višim sudovima analiza pokazuje da su viši sudovi radili dobro. Rezultati rada Višeg suda u Beogradu su najbolji, ali su dobri i rezultati viših sudova u Kragujevcu i Nišu.

Iz statističkih podataka iz Izveštaja o radu osnovnih sudova se vidi da su sudovi savladali priliv i rešili veći broj predmeta od broja koji je primljen, međutim ako se od ukupnog broja rešenih predmeta oduzme 591.192 Iv predmeta Prvog osnovnog suda u Beogradu koji su okončani obustavom, zbog povlačenja predloga za izvršenje izvršnog poverioca JKP „Infostan“, dobijeni podaci pokazuju da osnovni sudovi nisu savladali priliv predmeta ako se posmatraju sve materije. 
Prvi i Drugi osnovni sud u Beogradu su među najopterećenijim sudovima u Republici Srbiji.

Iz Izveštaja o radu Upravnog suda vidi se da su rezultati rada tog suda bolji u odnosu na 2010. godinu, da je savladan priliv i da je rešen veći broj predmeta od broja koji je primljen.

Analiza rada Privrednog apelacionog suda i privrednih sudova pokazuje da priliv predmeta nije savladan. 
Ako se posmatra ukupan broj rešenih predmeta po sudiji, najveći broj prosečno rešenih predmeta po sudiji imaju privredni sudovi u Beogradu (152,86), Novom Sadu (94,61), Zrenjaninu (85,64), Kragujevcu (81,94), dok najmanje prosečno rešenih predmeta po sudiji imaju privredni sudovi u  Zaječaru (47,56), Nišu (49,18) i Leskovacu (51,74). 

Iz Izveštaja o radu Višeg prekršajnog suda i prekršajnih sudova uočava se da je u tim sudovima priliv predmeta savladan i rešen veći broj predmeta. Najbolje rezultate rada postigli su prekršajni sudovi u Bečeju i Šapcu.

Analiza rezultata rada sudova pokazuje da su sudovi nejednako opterećeni prilivom predmeta, što je posebno izraženo kod osnovnih i prekršajnih sudova. 

Isti zaključak o neravnomernoj opterećenosti sudova izveden je i posle razmatranja Izveštaja o radu sudova za 2010. godinu, nakon čega je Ministarstvu pravde upućena inicijativa za izmenu zakona kojim su određena sedišta i područja sudova, ali taj zakon nije menjan. 

Rezultati rada sudova u 2011. godini, u odnosu na 2010. godinu su znatno bolji. Time se potvrdila objektivnost ranije procene da će posle tri godine reformisano sudstvo pokazati da su ciljevi iz Nacionalne strategije reforme pravosuđa u znatnoj meri ostvareni.