Pozdravna reč v.f. predsednika

POŠTOVANE KOLEGINICE I KOLEGE

 

Zadovoljstvo mi je i čast da pozdravim učesnike ove regionalne konferencije čiji je organizator misija OEBS u Srbiji koju ovom prilikom posebno pozdravljam. Posebno mi je zadovoljstvo da konstatujem da je sa nama predstavnik Ministarstva pravde, šef misije OEBS-a, ambasador Peter Burkhard, što ukazuje da najviši predstavnici evropskih institucija (u konkretnom slučaju OEBS) žele da unaprede saradnju sa našom zemljom koja se nalazi na putu evropskih integracija i da nam pomognu da uspešno sprovedemo reformu pravosuđa po evropskim standardima, da time ostvarimo ili se makar približimo ostvarivanju ideala vladavine prava, a što će doneti željenu međunarodnu i unutrašnju afirmaciju pozitivnih koraka učinjenih u oblasti poštovanja, promovisanja i zaštite ljudskih prava.

Reforma pravosuđa se provodi već dosta godina i istu prati ne samo čitav niz nesrećnih diskontinuiteta, već i suočavanje sa izazovima organizovanog kriminal, ratnih zločina, korupcije, trgovine ljudima, visokotehnološkim kriminalitetom i drugim teškim krivičnim delima.

Sve to je imalo za posledicu donošenje posebnih zakona, kao i brojne izmene i dopune ZKP-a.

S druge strane Republika Srbija je ratifikovala brojne konvencije i preuzela obavezu da svoju zakonsku regulativu uskladi sa međunarodnim standardima.

Jedna, od najvažnijih je Evropska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda koja je zajedno sa Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije dovela do stvaranja evropskog koncepta krivičnog postupka čija je osnova pravo na pravično suđenje.

U takvim okolnostima u Republici Srbiji je prepoznata potreba za jednim modernim krivično-procesnim zakonikom, što je jedan od ciljeva reforme pravosuđa, koja je kao jednu od osnovnih slabosti našeg pravosudnog sistema identifikovala u neodgovarajućem ustavnom i zakonskom okviru, usled čega dolazi do neprihvatljivog  kašnjenja sudskih postupaka.

Rezultat toga je donošenje novog ZKP-a koji se za postupke za krivična dela organizovanog kriminala ili ratnih zločina koji se vode pred Posebnim odeljenjem nadležnog suda primenjuje od 15.01.2012. godine a za ostala krivična dela će se primenjivati od 01.10.2013. godine. Prva, osnovna karakteristika novog Zakonika o krivičnoj proceduri je da obezbeđuje promenjenu ulogu suda u dokazivanju i utvrđivanju istine, prema kojoj je tužilac zadužen za prikupljanje dokaza, a sud izvodi dokaze na predlog stranaka uz pravo da interveniše supsidijerno i na taj način će biti omogućeno efikasnije vođenje krivičnih postupaka. Intervencije suda bi se svele na slučajeve u kojima je to neophodno, u cilju svestranog raspravljanja predmeta dokazivanja kako bi se otklonile određene protivurečnosti ili nejasnoće koje su ostale nakon što su stranke iscrpele dokaze.

Druga, ne manje značajna, karakteristika novog ZKP-a su, a što je i tema ove konferencije, pojednostavljene forme postupanja u krivičnim stvarima koje su sadržane u odredbama o principu oportuniteta, tj. odlaganju gonjenja, sporazum o priznanju krivice, sad priznanju krivičnog dela, ročišta za izricanje krivične sankcije, postupak za kažnjavanje pre glavnog pretresa (449),  i druge različite forme, skraćenih formi u krivičnom pravu, a kako bi se omogućilo efikasnije vođenje krivičnih slučajeva i izašlo na kraj sa zaostalim nerešenim krivičnim predmetima i na taj način ispunio zahtev da se pravna zaštita pruži u ''razumnom roku'' kako propisuje član 6. Evropske konvencije za ljudska prava.

U ovoj svojoj reči ja se neću upuštati u predstavljanje  pojedinih skraćenih formi postupanja u krivičnim stvarima, jer o tome će svoja izlaganja dati ugledne koleginice – kolege, profesori, sudije i tužioci.

Međutim, moram da primetim da u ZKP od 2001. godine i posebno od 2009. postoje pojedine odredbe o pojednostavljenim formama, ali da iste nisu ili su u neznatnoj meri korišćene, tako da recimo prema broju predmeta procentualno ima više sporazuma o priznanju krivice pred Posebnim odeljenjem nadležnog suda nego pred nazovimo redovnim sudovima, što po mom mišljenju govori o neaktivnosti tužioca.

Mišljenja sam da s obzirom na sada izmenjenu ulogu suda i dobijanju na značaju uloge tužioca da će se takvi procenti izmeniti i da će se pojednostavljene forme koristiti u svim zakonikom predviđenim slučajevima.

Smatram da u svom radu, po ovom pitanju, a i šire, moramo biti svesni činjenice da prava počivaju na zakonu, ali da je zakon nesavršen instrumet pravde.

Stoga se možda, izlažemo riziku da će ta promena u naznačenom smislu izazvati i negativne komentare i sumnju javnosti, ali kad ti instituti uđu u svest građana, tada siguran sam, više je neće biti, a da bi do toga došlo moramo raditi na edukaciji kao što je i ova konferencija.

Time ćemo postići efektivno pravosuđe - što znači završiti dovoljno predmeta i savladati priliv i efikasno pravosuđe – što znači okončati postupak kvalitetnom meritornom odlukom.

Želim da na ovoj konferenciji razmenimo pravna shvatanja (eventualno) promenimo stavove i razmišljanja o mogućim sugestijama za još delotvorniju primenu ovih formi koje će nam omogućiti ostvarenje uslova za uspešan rad.

Stoga nam želim uspešan rad i plodotvornu razmenu iskustava i naravno, dobro druženje.