Kzz 1226/2017 odbačen zahtev u odnosu na pov. iz člana 439 tač. 1) ZKP

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1226/2017
07.12.2017. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Janka Lazarevića, predsednika veća, Bate Cvetkovića, Dragana Aćimovića, Radoslava Petrovića i Miroljuba Tomića, članova veća, sa savetnikom Marinom Radosavljević, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog Nikole Tošića, zbog krivičnog dela nepružanje pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi iz člana 296. stav 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Nikole Tošića, advokata Miroljuba Jovanovića, podnetom protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu 1K 93/16 od 20.02.2017. godine i Apelacionog suda u Nišu 20Kž1 435/17 od 19.06.2017. godine, u sednici veća održanoj 07.12.2017. godine, jednoglasno je doneo

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog Nikole Tošića, advokata Miroljuba Jovanovića, podnet protiv pravnosnažnih presuda Višeg suda u Nišu 1K 93/16 od 20.02.2017. godine i Apelacionog suda u Nišu 20Kž1 435/17 od 19.06.2017. godine.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Višeg suda u Nišu 1K 93/16 od 20.02.2017. godine, okrivljeni Nikola Tošić, oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela nepružanje pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi iz člana 296. stav 1. KZ, za koje je osuđen na novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 dinara, koju je dužan platiti u roku od dva meseca od dana pravnosnažnosti navedene presude, a ako to ne učini, određeno je da će se ista kazna zameniti kaznom zatvora, tako što će se za svakih započetih 1.000,00 dinara novčane kazne, odrediti jedan dan zatvora. Takođe, presudom je određeno da se okrivljenom Nikoli Tošiću, po pravnosnažnosti navedene presude, na osnovu člana 151. stav 1. ZKP, vraća motocikl marke „...“ bez registarskih oznaka sa brojem šasije ... Okrivljeni je obavezan da sudu na ime troškova krivičnog postupka plati iznos od 500,00 dinara, kao i na ime paušala iznos od 5.000,00 dinara, sve u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti navedene presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Istom presudom, okrivljeni Nikola Tošić je obavezan da oštećenoj AA isplati iznos od 101.250,00 dinara, na ime zastupanja od strane punomoćnika advokata Katarine Ranđelović, sve u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti navedene presude, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Oštećena AA, upućena je na parnicu radi ostvarivanja imovinsko-pravnog zahteva.

Presudom Apelacionog suda u Nišu 20Kž1 435/17 od 19.06.2017. godine, usvojena je žalba Višeg javnog tužioca u Nišu, pa je preinačena presuda Višeg suda u Nišu 1K 93/16 od 20.02.2017. godine, u delu odluke o krivičnoj sankciji, tako što je Apelacioni sud u Nišu, okrivljenom Nikoli Tošiću za učinjeno krivično delo nepružanje pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi iz člana 296. stav 1. KZ, za koje je oglašen krivim, primenom člana 42, 45, 54, 60. i 62. KZ najpre utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 2 (dve) godine, a zatim uzeo kao utvrđenu kaznu zatvora od 4 (četiri) godine i 6 (šest) meseci po pravnosnažnoj presudi Višeg suda u Nišu K 2/16 od 01.04.2016. godine, koja je potvrđena presudom Apelacionog suda u Nišu Kž1 816/16 od 09.09.2016. godine, te ga osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) godina i 3 (tri) meseca, koju će izdržavati po pravnosnažnosti navedene presude, u koju kaznu mu se uračunava vreme provedeno u pritvoru od 22.07.2015. godine do 15.09.2015. godine, dok je žalba okrivljenog i njegovog branioca odbijena kao neosnovana, a prvostepena presuda u nepreinačenom delu potvrđena.

Protiv navedenih pravnosnažnih presuda zahtev za zaštitu zakonitosti blagovremeno je podneo branilac okrivljenog Nikole Tošića, advokat Miroljub Jovanović, u smislu člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP, a zbog povrede zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud preinači pobijane presude i okrivljenog oslobodi od optužbe ili ih ukine i predmet vrati prvostepenom sudu na ponovno suđenje.

Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 488. stav 1. ZKP dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti Republičkom javnom tužiocu, pa je u sednici veća koju je održao bez obaveštavanja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo u smislu člana 488. stav 2. ZKP nije od značaja za donošenje odluke, razmotrio spise predmeta sa pravnosnažnim presudama protiv kojih je podnet zahtev za zaštitu zakonitosti, te je nakon ocene navoda u zahtevu, našao:

Zahtev za zaštitu zakonitosti je neosnovan.

Branilac okrivljenog u zahtevu za zaštitu zakonitosti ističe da su pobijane presude donete uz povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, jer su nižestepeni sudovi okrivljenog oglasili krivim i kaznili za delo koje ne može biti krivično delo, s obzirom da je zaštitni objekt krivičnog dela iz člana 296. KZ, povređeno lice koje u vreme nepružanja pomoći mora biti živo, a ne mrtvo lice – leš.

Međutim, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, ovi navodi zahteva, ne mogu se prihvatiti kao osnovani, a iz sledećih razloga:

Naime, odredbom člana 296. stav 1. KZ, propisano je da vozač motornog vozila ili drugog prevoznog sredstva koji ostavi bez pomoći lice koje je tim prevoznim sredstvom povređeno ili čiju je povredu tim sredstvom prouzrokovao, kazniće se novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.

Iz izreke pobijane prvostepene presude Višeg suda u Nišu, proizilazi da okrivljeni Nikola Tošić, kritičnom prilikom, nakon izazivanja saobraćajne nezgode, suprotno članu 168. stav 1. tačka 4) ZOBS-a, nije ostao na mestu nezgode, niti je ukazao pomoć povređenoj u skladu sa svojim znanjima, sposobnostima i mogućnostima, već je ostavio svoj motocikl i napustio mesto saobraćajne nezgode i tako je ostavio bez pomoći oštećenu, sada pokojnu AA, čiju je povredu tim prevoznim sredstvom prouzrokovao, a bio je svestan svog dela, te da je isto protivpravno i zabranjeno, pa je hteo njegovo izvršenje.

Polazeći od navedenog i citirane zakonske odredbe, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, iz izreke pobijane prvostepene presude jasno proizilaze sva subjektivna i objektivna obeležja bića krivičnog dela nepružanje pomoći licu povređenom u saobraćajnoj nezgodi iz člana 296. stav 1. KZ, odnosno jasno proizilazi da je okrivljeni kritičnom prilikom, na opisani način, preduzeo radnju izvršenja navedenog krivičnog dela, jer je kao vozač motornog vozila – motocikla, ostavio bez pomoći oštećenu, sada pokojnu AA, čiju je povredu tim sredstvom prouzrokovao. Dakle, iz same izreke pravnosnažne presude jasno proizilazi da je u vreme izvršenja dela (nepružanja pomoći) pasivni subjekt- povređeno lice, tj. oštećena, jedan određeni vremenski period nakon nastanka saobraćajne nezgode još bila u životu, što je i neophodno za postojanje predmetnog krivičnog dela. Naime, prema nalaženju ovog suda, krivično delo iz člana 296.stav 1. KZ, postoji i onda kada su povrede bile smrtonosne, tj. kada bi smrt sigurno nastupila i onda kada bi pomoć bila pružena, bitno je da je lice ostavljeno bez pomoći još bilo u životu. Stoga su neosnovani navodi zahteva, da delo za koje je okrivljeni oglašen krivim i osuđen, nije krivično delo.

Zbog navedenog, neosnovano branilac okrivljenog ukazuje da su pobijane presude donete uz povredu krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP.

Ostalim navodima zahteva, da u konkretnom slučaju nije postojala mogućnost da okrivljeni ukaže pomoć oštećenoj jer je smrt oštećene nastupila vrlo brzo, najduže minut nakon povređivanja, da je za to kratko vreme, dok je postojalo povređeno lice, sam okrivljeni bio u stanju amnezije, da je njegova uračunljivost prema stavu branioca, bila potpuno isključena, a samim tim i svest i namera da ne pruži pomoć- po nalaženju ovog suda, osporava se ocena dokaza od strane nižestepenih sudova, odnosno ukazuje se da je pobijanim presudama pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a što nije razlog propisan članom 485. stav 4. ZKP, zbog kojeg okrivljeni preko branioca može podneti ovaj vanredni pravni lek.

Iz navedenih razloga, Vrhovni kasacioni sud je odlučio kao u izreci ove presude na osnovu člana 491. stav 1. ZKP.

Zapisničar-savetnik                                                                                                         Za Predsednika veća-sudija

Marina Radosavljević, s.r.                                                                                             Bata Cvetković, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić