Przz 18/2016 prekršaj-porez; obustava postupka

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Przz 18/2016
22.12.2016. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Mirjane Ivić, predsednika veća, Dragana Skoka i Biserke Živanović, članova veća, sa savetnikom Vesnom Karanović, kao zapisničarem, odlučujući po zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca PTZ.br.364/16 od 11.08.2016. godine, protiv presude Prekršajnog suda u Požegi, Odeljenja u Arilju 7 Pr. br.1468/15 od 22.01.2016. godine i presude Prekršajnog apelacionog suda u Beogradu, Odeljenja u Kragujevcu I-109 PRŽ. br.5400/16 od 13.06.2016. godine, u predmetu prekršaja, u javnoj sednici veća održanoj dana 22.12.2016. godine, doneo je

P R E S U D U

Zahtev se UVAŽAVA, UKIDAJU SE presude Prekršajnog suda u Požegi, Odeljenja u Arilju 7 Pr. br.1468/15 od 22.01.2016. godine i Prekršajnog apelacionog suda u Beogradu, Odeljenja u Kragujevcu I-109 PRŽ. br.5400/16 od 13.06.2016. godine i predmet vraća Prekršajnom sudu u Požegi, Odeljenju u Arilju na ponovno odlučivanje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Prekršajnog suda u Požegi, Odeljenja u Arilju 7 Pr. br.1468/15 od 22.01.2016. godine, okrivljeno pravno lice „AA“ ... i okrivljeno odgovorno lice u pravnom licu BB iz ... oglašeni su odgovornim za učinjene prekršaje i to pravno lice za prekršaj iz člana 178. stav 1. u vezi stava 3. istog člana Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, a odgovorno lice za prekršaj iz člana 178. stav 4. u vezi stava 1. istog člana Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, za šta su osuđeni na novčane kazne i to pravno lice - u iznosu od 100.000,00 dinara, a odgovorno lice u iznosu od 10.000,00 dinara, pod pretnjom prinudne naplate u odnosu na pravno lice, a u odnosu na odgovorno lice pod pretnjom donošenja posebnog rešenja o načinu izvršenja neplaćene novčane kazne, pri čemu su okrivljeni obavezani i na plaćanje troškova postupka u iznosu od po 1.100,00 dinara, pod pretnjom prinudnog izvršenja. Postupajući po žalbi branioca okrivljenih Prekršajni apelacioni sud u Beogradu, Odeljenje u Kragujevcu je presudom I-109 PRŽ. br.5400/16 od 13.06.2016. godine odbio žalbu i potvrdio prvostepenu presudu.

Protiv presude Prekršajnog suda u Požegi, Odeljenja u Arilju 7 Pr. br.1468/15 od 22.01.2016. godine i presude Prekršajnog apelacionog suda u Beogradu, Odeljenja u Kragujevcu I-109 PRŽ. br.5400/16 od 13.06.2016. godine, Republički javni tužilac je podigao zahtev za zaštitu zakonitosti, zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, u smislu člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 8. stav 3. i člana 248. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima, te povrede materijalnog prava u smislu člana 265. stav 1. tačka 3. Zakona o prekršajima. U zahtevu navodi da ni prvostepeni, a ni drugostepeni prekršajni sud u toku prekršajnog postupka nije primenio odredbu o zabrani ponovnog suđenja u istoj stvari propisanu članom 8. stav 3. Zakona o prekršajima, te nije obustavio prekršajni postupak, shodno članu 248. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima, pa je povredio materijalno pravo u smislu člana 265. stav 1. tačka 3. istog zakona. Ovo zbog toga što je Osnovno javno tužilaštvo u Požegi donelo rešenje KT br.260/15 dana 03.08.2015. godine, kojim je odbacilo krivičnu prijavu Poreske policije, Odseka Užice od 05.05.2015. godine, podnetu protiv BB iz ..., direktora i odgovornog lica „AA“ ..., zbog krivičnog dela poreske utaje iz člana 229. stav 1. Krivičnog zakonika, učinjenog na štetu budžeta Republike Srbije, jer je osumnjičeni u ostavljenom roku izvršio obavezu, koja mu je od strane Tužilaštva naložena, a u smislu člana 283. stav 1. tačka 2. Zakonika o krivičnom postupku. Kako je Prekršajni sud u Požegi, Odeljenje u Arilju prvostepenu presudu doneo 22.01.2016. godine, odnosno nakon navedenog rešenja Osnovnog javnog tužilaštva u Požegi, a krivično delo poreske utaje iz člana 229. stav 1. Krivičnog zakonika obuhvata obeležja prekršaja iz člana 178. stav 1. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, za koje je okrivljeni oglašen odgovornim, to u konkretnom slučaju nije primenjena odredba o zabrani ponovnog suđenja- član 8. stav 3. Zakona o prekršajima, na koji način je učinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. istog zakona. Podnosilac zahteva je mišljenja da nije bilo uslova da se protiv okrivljenog za iste radnje pokrene i vodi prekršajni postupak, jer je taj prekršaj upravo konzumiran krivičnim delom, pa je bilo mesta donošenju rešenja od strane prekršajnog suda o obustavi prekršajnog postupka u smislu člana 248. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima, a ne donošenju osuđujuće presude. Ovo jer je članom 283. Zakonika o krivičnom postupku data mogućnost javnom tužiocu da može odložiti krivično gonjenje za krivična dela za koje je predviđena novčana kazna ili kazna do pet godina zatvora, ako osumnjičeni prihvati jednu ili više obaveza koje mu u skladu sa zakonom naloži javni tužilac, što je u konkretnom slučaju učinjeno. Naime, primena instituta odlaganja krivičnog gonjenja iz člana 283. Zakoni o krivičnom postupku pretpostavlja da javni tužilac mora prvo da primenom načela legaliteta utvrdi da je okrivljeni učinio krivično delo, a potom donese odluku o primeni načela oportuniteta i naloži izvršenje konkretne obaveze – uplate novčanog iznosa, što je i učinjeno, pa izvršenje naložene obaveze predstavlja vid kažnjavanja osumnjičenog za učinjeno krivično delo, a što je zakonski osnov javnom tužiocu za odbačaj krivične prijave. Ističe da bi tako u ovakvoj situaciji došlo do duplog kažnjavanja okrivljenog za istovetan događaj i za istovetne radnje koje su obuhvaćene krivičnim delom, što je neprihvatljivo i suprono članu 34. stav 4. Ustava Republike Srbije (''Službeni glasnik RS'' broj 98/06) i međunarodnom pozitivnom pravu. Stoga predlaže da Vrhovni kasacioni sud zahtev uvaži i ukine prvostepenu i drugostepenu prekršajnu odluku, te spise vrati prvostepenom prekršajnom sudu na ponovno odlučivanje ili da zahtev uvaži i preinači navedene presude i shodno članu 248. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima obustavi prekršajni postupak protiv okrivljenog pravnog lica „AA“ ..., za prekršaj iz člana 178. stav 1. u vezi stava 3. istog člana Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, kao i protiv okrivljenog odgovornog lica BB iz ... za prekršaj iz člana 178. stav 4. u vezi stava 1. istog člana Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji.

Vrhovni kasacioni sud je obavestio o sednici veća Republičkog javnog tužioca, koji, iako uredno obavešten, nije pristupio.

Postupajući po podnetom zahtevu i ispitujući pobijanu odluku u smislu člana 286. Zakona o prekršajima (''Službeni glasnik RS'' br.65/13 i 13/16), Vrhovni kasacioni sud je našao:

Zahtev je osnovan.

Republički javni tužilac osnovano zahtevom za zaštitu zakonitosti ukazuje da su prvostepena i drugostepena prekršajna presuda donete uz bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka u smislu člana 264. stav 2. tačka 4. u vezi člana 8. stav 3. i člana 248. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima, te uz povredu materijalnog prava u smislu člana 265. stav 1. tačka 3. istog Zakona. Ovo stoga što je Osnovno javno tužilaštvo u Požegi donelo rešenje KT br.260/15 od 03.08.2015. godine, kojim je odbacilo krivičnu prijavu Poreske policije, Odseka Užice broj KU 157/15 od 05.05.2015. godine, podnetu protiv BB iz ..., direktora i odgovornog lica „AA“ ..., zbog krivičnog dela poreske utaje iz člana 229. stav 1. Krivičnog zakonika (''Službeni glasnik RS'' br. 85/05 ... 104/13), učinjenog na štetu budžeta Republike Srbije, jer je osumnjičeni u ostavljenom roku izvršio obavezu koja mu je od strane Tužilaštva naložena, u smislu člana 283. stav 1. tačka 2. Zakonika o krivičnom postupku(''Službeni glasnik RS'' br. 72/11 ... 104/13). Osnovano Republički javni tužuilac u zahtevu ukazuje da je u konkretnom slučaju primenjen institut odlaganja krivičnog gonjenja iz člana 283. Zakonika o krivičnom postupku, koji pretpostavlja da javni tužilac mora prvo da primenom načela legaliteta utvrdi da je okrivljeni učinio krivično delo, a potom da donese odluku o primeni načela oportuniteta i naloži izvršenje konkretne obaveze - uplate novčanog iznosa, a što je i učinjeno. Stoga, izvršenje naložene obaveze predstavlja vid kažnjavanja osumnjičenog za učinjeno krivično delo, što je zakonski osnov javnom tužiocu za odbačaj krivične prijave, saglasno članu 283. stav 3. Zakonika o krivičnom postupku, prema kome ako osumnjičeni u roku, na račun propisan za uplatu javnih prihoda, uplati određeni novčani iznos, koji se koristi za humanitarne ili druge javne svrhe, javni tužilac će rešenjem odbaciti krivičnu prijavu i o tome obavestiti oštećenog, koji nema pravo da saglasno odredbi člana 51. stav 2. Zakonika podnese prigovor. Pri tome, iz podnete krivične prijave, zahteva za pokretanje prekršajnog postupka, te izreke prvostepene presude proizlazi da je krivično delo poreske utaje iz člana 229. stav 1. Krivičnog zakonika obuhvaćeno i obeležjima prekršaja iz člana 178. Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji (''Službeni glasnik RS'' br. 80/02 ... 47/13), za koje su okrivljeno pravno lice i odgovorno lice u pravnom licu-direktor, oglašeni odgovornim i kažnjeni presudom prvostepenog prekršajnog suda. Kako je u konkretnom slučaju prvostepena prekršajna odluka doneta nakon rešenja Osnovnog javnog tužilaštva u Požegi, odnosno dana 22.01.2016. godine, to u konkretnom slučaju nije primenjena odredba o zabrani ponovnog suđenja- član 8. stav 3. Zakona o prekršajima, na koji način je učinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz člana 264. stav 2. tačka 4. istog zakona. Po oceni ovog suda, osnovani su i navodi zahteva da je učinjena i povreda materijalnog prava u smislu člana 265. stav 1. tačka 3. Zakona o prekršajima, budući da nije bilo uslova da se protiv okrivljenih za iste radnje radnje koje su obuhvaćene krivičnim delom, pokrene i vodi i prekršajni postupak za prekršaje iz navedene odredbe Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji, odnosno ispunjeni su uslovi za donošenje rešenja suda o obustavi prekršajnog postupka u smislu člana 248. stav 1. tačka 4. Zakona o prekršajima, prema kome se prekršajni postupak završava rešenjem o obustavi, kad sud utvrdi da je okrivljeni u krivičnom postupku ili u postupku za privredni prestup pravnosnažno oslobođen ili oglašen krivim za istovetan događaj koji obuhvata i obeležje prekršaja.

Sa iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je našao da je podneti zahtev osnovan, pa je, na osnovu člana 287. stav 4. Zakona o prekršajima, odlučio kao u izreci presude, s tim što je u ponovnom postupku prvostepeni prekršajni sud dužan da postupi po odredbi člana 290. ovog zakona.

PRESUĐENO U VRHOVNOM KASACIONOM SUDU

dana 22.12.2016. godine, Przz 18/2016

Zapisničar                                                                                                                                              Predsednik veća – sudija

Vesna Karanović, s.r.                                                                                                                            Mirjana Ivić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić

TT