Kzz 1452/2022 odbijeno; 438 stav 2 tačka 2 zkp

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 1452/2022
25.01.2023. godina
Beograd

U IME NARODA

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija Nevenke Važić, predsednika veća, Milene Rašić, Dubravke Damjanović, Miroljuba Tomića i Tatjane Vuković, članova veća, sa savetnikom Vrhovnog kasacionog suda Vesnom Zarić kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela izazivanje opšte opasnosti iz člana 278. stav 5. u vezi stava 1. Krivičnog zakonika, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca KTZ 1310/22 od 28.12.2022. godine, podnetom protiv pravnosnažne presude Višeg suda u Somboru Kž1 162/22 od 19.09.2022. godine, u sednici veća održanoj dana 25.01.2023. godine, jednoglasno, doneo je

P R E S U D U

ODBIJA SE kao neosnovan zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca KTZ 1310/22 od 28.12.2022. godine, podnet protiv pravnosnažne presude Višeg suda u Somboru Kž1 162/22 od 19.09.2022. godine, u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, dok se isti zahtev u ostalom delu odbacuje.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom Osnovnog suda u Somboru K 452/20 od 11.05.2022. godine okrivljeni AA oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog dela izazivanje opšte opasnosti iz člana 278. stav 5. u vezi stava 1. KZ i izrečena mu je uslovna osuda kojom mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju od šest meseci, za koju kaznu je određeno da se neće izvršiti ukoliko okrivljeni u vremenskom periodu od tri godine ne učini novo krivično delo. Istom presudom je određeno da će o troškovima postupka sud doneti naknadno rešenje, nakon što pribavi podatke o visini troškova.

Presudom Višeg suda u Somboru Kž1 162/22 od 19.09.2022. godine usvojena je žalba branioca okrivljenog i preinačena presuda Osnovnog suda u Somboru K 452/20 od 11.05.2022. godine, tako što je okrivljeni na osnovu člana 423. stav 1. tačka 2) ZKP oslobođen od optužbe da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti iz člana 278. stav 5. u vezi stava 1. KZ jer nema dokaza da je izvršio navedeno krivično delo.

Republički javni tužilac je podneo zahtev za zaštitu zakonitosti protiv obe pravnosnažna presude, ali iz obrazloženja zahteva proizilazi da ga podnosi samo protiv presude Višeg suda u Somboru Kž1 162/22 od 19.09.2022. godine, zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) i stav 2. tačka 2) i povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud usvoji kao osnovan podneti zahtev i utvrdi da je pobijanim presudama povređen zakon u korist okrivljenog.

Vrhovni kasacioni sud je dostavio primerak zahteva za zaštitu zakonitosti braniocu okrivljenog, shodno odredbi člana 488. stav 1. Zakonika o krivičnom postupku, pa je u sednici veća, koju je održao u smislu člana 490. ZKP, bez obaveštenja Republičkog javnog tužioca i branioca okrivljenog, smatrajući da njihovo prisustvo nije od značaja za donošenje odluke (član 488. stav 2. ZKP), razmotrio spise predmeta i pravnosnažne presude protiv kojih je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet, te je nakon ocena navoda iznetih u zahtevu, našao:

Zahtev je neosnovan u odnosu na povredu zakona iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, dok u ostalom delu nema zakonom propisani sadržaj.

Republički javni tužilac je u zahtevu naveo da je drugostepeni sud okrivljenog oslobodio od optužbe na osnovu člana 423. stav 1. tačka 2) ZKP jer nema dokaza da je okrivljeni izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti iz člana 278. stav 5. u vezi stava 1. KZ, dok u obrazloženju presude navodi da u radnjama okrivljenog nema protivpravnosti, što upućuje da u radnjama okrivljenog nisu ostvarena obeležja krivičnog dela a što su razlozi predviđeni članom 423. stav 1. tačka 1) ZKP. Pored navedenog u zahtevu se navodi da sud nije obrazložio na osnovu čega je izneo stanovište da se pčela ne može smatrati opšte opasnom životinjom, da nije primenio odredbu člana 59. stav 2. Zakona o stočarstvu, smatrajući da je isključivo ista blanketnog karaktera, te da je konstatovao da je sadržina dva veštačenja nesaglasna odnosno da su sadržaji istih u velikoj meri različiti da bi nakon toga konstatovao da su veštačenja saglasna.

Po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, neosnovano se u podnetom zahtevu Republičkog javnog tužioca ukazuje da je donošenjem drugostepene presude u korist okrivljenog AA učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP.

Pobijanom presudom okrivljeni AA je oslobođen od optužbe jer nije dokazano da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti iz člana 278. stav 5. u vezi stava 1. KZ, odnosno da nije dokazano da je opšte opasnom radnjom izazvao opasnost za život ili telo ljudi.

U obrazloženju pobijane presude sud navodi da nije dokazano da je okrivljeni izvršio krivično delo u vreme i na način kako je to navedeno u prvostepenoj presudi, da nema dokaza da je okrivljeni držao pčele na način da smetaju susedima, da se suprotno stavu prvostepenog suda samo na osnovu odredbe člana 59. stav 2. Zakona o stočarstu ne može izvući zaključak o protivpravnosti dela okrivljenog jer je u stavu 3. navedene odredbe određeno da ministar bliže opisuje uslove i način gajenja pčela, u kom smislu je Pravilnikom o uslovima i gajenju i selidbi pčela predviđeno da se gajenje pčela može vršiti pod uslovom da je košnica postavljena na udaljenosti koja mora biti najmanje 20 metara od objekta za boravak ljudi ili gajenje životinja. U konkretnom slučaju košnice okrivljenog su bile postavljene 32 metra od prvog objekta oštećene, a od stambenog dela njene kuće udaljene 60 metara. Shodno navedenom sud u pobijanoj presudi navodi da je utvrđeno da je okrivljeni držao pčele u skladu sa navedenim Pravilnikom i da nema dokaza da je okrivljeni svoje pčele držao na način da ometaju susede u njihovom stanovanju i da se nije moglo utvrditi da su upravo pčele okrivljenog napale oštećene.

Po nalaženju Vrhovnog kasacionog u pobijanoj presudi sud je utvrdio da nema dokaza o postojanju elemenata krivičnog dela izazivanje opšte opasnosti iz člana 278. stav 5. u vezi stava 1. KZ, za šta je suprotno navodima zahteva za zaštitu zakonitosti, dao jasne, logične i ubedljive razloge, zbog čega su navodi Republičkog javnog tužioca da je pobijanom presudom učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP, ocenjeni neosnovanim.

Pored navedenog, neosnovani su i navodi zahteva Republikog javnog tužioca da je u pobijanoj presudi učinjena bitna povreda odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 2. tačka 2) ZKP time što je sud konstatovao da je sadržina dva veštačenja nesaglasna odnosno da su sadržaji istih u velikoj meri različiti da bi nakon toga sud konstatovao da su veštačenja saglasna, s obzirom da sud nigde ne pominje da su nesaglasna već je nalaze i mišljenja veštaka imao u vidu u smislu opisivanja radijusa kretanja pčela i na koju udaljenost iste mogu da odu od svojih košnica i da je upravo iz ovih nalaza utvrdio da je okrivljeni držao svoje košnice na propisanoj udaljenosti.

Zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca u ostalom delu nema propisan sadržaj.

Naime, zahtev za zaštitu zakonitosti je podnet i zbog bitne povrede odredaba krivičnog postupka iz člana 438. stav 1. tačka 11) ZKP-a i povrede krivičnog zakona iz člana 439. tačka 1) ZKP, ali kako u obrazloženju zahteva Republički javni tužilac ne daje ni jedan razlog zbog kojeg smatra da je došlo do povrede navedenih odredbi zakona, a imajući pri tome u vidu da Vrhovni kasacioni sud ispituje pravnosnažnu odluku ili postupak koji je prethodio njenom donošenju u okviru razloga, dela i pravca pobijanja koji su istaknuti u zahtevu za zaštitu zakonitosti, to je Vrhovni kasacioni sud našao da zahtev za zaštitu zakonitosti Republičkog javnog tužioca u ovom delu nema zakonom propisan sadržaj.

Sa svega izloženog, a na osnovu odredaba člana 491. stav 1. ZKP u delu u kojem je zahtev odbijen kao neosnovan i odredbe člana 487. stav 1. tačka 3) u vezi člana 484. ZKP u delu u kom je zahtev odbačen jer nema sadržaj, doneta je odluka kao u izreci presude.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                    Za predsednika veća-sudija

Vesna Zarić,s.r.                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                                 Milena Rašić, s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić