Ustavni i zakonski okvir o radu Suda

Ustanovljavanje nove mreže sudova i Vrhovnog kasacionog suda, kao najvišeg suda u Republici Srbiji sa sedištem u Beogradu, učinjeno je još 2006. godine Ustavom Republike Srbije („Sl. glasnik RS, broj 98/2006), a početak rada, određen Ustavnim zakonom za sprovođenje Ustava Republike Srbije odložen je za rok potreban za usklađivanje zakona kojima se uređuje organizacija i nadležnost sudova, sa Ustavom.

Bitna pretpostavka za početak rada novih sudova i sudija, zakonom uređeno osnivanje, organizacija, nadležnost, uređenje i sastav sudova, ispunjena je donošenjem i stupanjem seta pravosudnih zakona na snagu, među kojima su Zakon o uređenju sudova, Zakon o sudijama i Zakon o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava.

Danom početka primene 01. januara 2010. godine, tada novog Zakona o uređenju sudova („Sl. glasnik RS“, br. 116/08 i 104/09), prestali su da važe Zakon o uređenju sudova („Sl. glasnik RS“, br. 63/01, 42/02, 27/03, 29/04, 101/05 i 46/06) i odredbe čl. 12-20. Zakona o sudovima („Sl. glasnik RS“, br. 46/91, 60/91 - ispravka, 18/92 - ispravka, 71/92, 63/01, 42/02, 27/03 i 29/04) a do tada najviši sud, Vrhovni sud Srbije, prestao je sa radom.

Sudovi osnovani prema organizaciji sudstva u skladu sa navedenim propisima, počeli su sa radom 01. januara 2010. godine, kada i Vrhovni kasacioni sud, koji je počeo sa radom sa drugačijim unutrašnjim uređenjem, organizacijom i novom nadležnošću u odnosu na prethodno najviši sud. Sa početkom 2014. godine i primenom Zakona o izmenama i dopunama Zakona o uređenju sudova i Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, ustanovljena je i počela sa radom nova, racionalnija mreža sudova i delimično izmenjena nadležnost sudova. Sa tim promenama, i Vrhovni kasacioni sud je pretrpeo izmene u organizaciji i nadležnosti.