Kzz 150/2019 odbačaj zzz; nema propisan sadržaj

Republika Srbija
VRHOVNI KASACIONI SUD
Kzz 150/2019
19.02.2019. godina
Beograd

Vrhovni kasacioni sud, u veću sastavljenom od sudija: Zorana Tatalovića, predsednika veća, Radmile Dragičević-Dičić, Maje Kovačević-Tomić, Sonje Pavlović i Biljane Sinanović, članova veća, sa savetnikom Jelenom Petković-Milojković, kao zapisničarem, u krivičnom predmetu okrivljenog AA, zbog krivičnog dela nasilje u porodici iz člana 194. stav 1. KZ, odlučujući o zahtevu za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Đura Blagojevića, podnetom protiv pravnosnažnog rešenja Višeg suda u Nišu Su VII-39-48/18 od 29.11.2018. godine, u sednici veća održanoj dana 19.02.2019. godine, doneo je

R E Š E NJ E

ODBACUJE SE zahtev za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Đura Blagojevića, podnet protiv pravnosnažnog rešenja Višeg suda u Nišu Su VII-39-48/18 od 29.11.2018. godine, jer nema propisan sadržaj.

O b r a z l o ž e nj e

Rešenjem Višeg suda u Nišu Su VII-39-48/18 od 29.11.2018. godine odbijen je kao neosnovan zahtev za izuzeće predsednika Osnovnog suda u Nišu Gorana Spasića i postupajućeg sudije Miška Radivojevića u predmetu Osnovnog suda u Nišu K 543/18 podnet od strane branioca okrivljenog AA, advokata Đura Blagojevića. Tim rešenjem naloženo je podnosiocu zahteva da uplati na ime sudske takse iznos od 590,00 dinara u roku od pet dana od dana prijema rešenja, pod pretnjom prinudne naplate.

Protiv navedenog pravnosnažnog rešenja zahtev za zaštitu zakonitosti podneo je branilac okrivljenog AA, advokat Đuro Blagojević, zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 1), st. 3, 4. i 5. ZKP, a iz obrazloženja zahteva i navoda da je okrivljenom povređeno pravo na odbranu, pa samim tim i pravo na pravično suđenje iz čl. 32. i 33. stav 5. Ustava Republike Srbije, po oceni Vrhovnog kasacionog suda proizilazi da zahtev podnosi i zbog povrede zakona iz člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP, sa predlogom da Vrhovni kasacioni sud podneti zahtev kao osnovan usvoji, tako što će pobijano rešenje preinačiti i izuzeti od postupanja u ovom krivičnom predmetu sudiju Miška Radivojevića.

Vrhovni kasacioni sud je u sednici veća održanoj u smislu odredbe člana 487. stav 1. ZKP razmotrio spise predmeta, sa zahtevom za zaštitu zakonitosti branioca okrivljenog AA, advokata Đura Blagojevića, pa je našao da zahtev nema propisan sadržaj.

Prema odredbi člana 484. ZKP koja propisuje sadržaj zahteva za zaštitu zakonitosti, u zahtevu se mora navesti razlog za podnošenje propisan odredbom člana 485. stav 1. ZKP, odnosno mora se navesti da li se zahtev podnosi zbog povrede zakona (tačka 1), primene ''neustavnog zakona'' (tačka 2) ili povrede odnosno uskraćivanja ljudskog prava i slobode (tačka 3).

Dakle, odredbom člana 484. ZKP predviđeno je da u zahtevu za zaštitu zakonitosti moraju biti navedeni razlozi za podnošenje zahteva, a koji su propisani u članu 485. stav 1. ZKP.

Okrivljeni AA preko svog branioca, advokata Đura Blagojevića kao razlog podnošenja zahteva navodi povredu zakona, ali ne navodi konkretno odredbu koja je povređena donošenjem označenog pravnosnažnog rešenja.

Odredbom člana 485. stav 1. tačka 1) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređen zakon, a stavom 4. navedenog člana, predviđeni su uslovi pod kojima okrivljeni preko svog branioca može podneti zahtev za zaštitu zakonitosti, a to je učinjeno pre svega taksativnim nabrajanjem povreda zakona koje mogu biti učinjene u postupku pred prvostepenim i apelacionim sudom.

Kada je zahtev za zaštitu zakonitosti podnet zbog povrede zakona, odluka protiv koje je zahtev podnet ili postupak koji je prethodio njenom donošenju ispituje se samo u granicama istaknute konkretne povrede zakona, pri čemu sud nije ovlašćen da u slučaju kada konkretna povreda zakona nije opredeljena, samo na osnovu obrazloženja zahteva procenjuje koju je konkretno povredu zakona branilac imao u vidu prilikom podnošenja zahteva.

Kako okrivljeni preko svog branioca u podnetom zahtevu za zaštitu zakonitosti zbog povrede zakona nije opredelio konkretno povredu zakona koja je učinjena u prvostepenom i postupku pred apelacionim sudom, to, po nalaženju Vrhovnog kasacionog suda, zahtev u ovom delu nema propisan sadržaj (član 484. ZKP).

Osim toga, odredbom člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP propisano je da se zahtev za zaštitu zakonitosti može podneti ako je pravnosnažnom odlukom ili odlukom u postupku koji je prethodio njenom donošenju povređeno ili uskraćeno ljudsko pravo i sloboda okrivljenog ili drugog učesnika u postupku koje je zajemčeno Ustavom ili Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i dodatnim protokolima, a to je utvrđeno odlukom Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava.

Dakle, kada se zahtev za zaštitu zakonitosti podnosi zbog povrede ili ugrožavanja ljudskih prava i sloboda (član 485. stav 1. tačka 3) ZKP) ta povreda mora biti utvrđena odlukom Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava i shodno odredbi člana 484. ZKP takva odluka mora biti dostavljena uz zahtev za zaštitu zakonitosti.

Kako okrivljeni preko svog branioca uz podneti zahtev za zaštitu zakonitosti nije dostavio odluku Ustavnog suda ili Evropskog suda za ljudska prava, to je Vrhovni kasacioni sud našao da zahtev za zaštitu zakonitosti i u delu u kome se pravnosnažne presude pobijaju iz razloga propisanih odredbom člana 485. stav 1. tačka 3) ZKP i ukazuje da je okrivljenom povređeno pravo na pravično suđenje, nema propisan sadržaj.

Sa iznetih razloga, Vrhovni kasacioni sud je na osnovu člana 487. stav 1. tačka 3) u vezi člana 484. ZKP, odlučio kao u izreci ovog rešenja.

Zapisničar-savetnik                                                                                                                                 Predsednik veća-sudija

Jelena Petković-Milojković,s.r.                                                                                                         Zoran Tatalović,s.r.

Za tačnost otpravka

Upravitelj pisarnice

Marina Antonić